Četvrtak , kolovoz 16. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Kolumne / Akademik Josip Pečarić – NE BORASA ZA REKTORA III.

Akademik Josip Pečarić – NE BORASA ZA REKTORA III.

Dobio sam više zanimljivih komentara prethodnih tekstova o rektoru Borasu. Mladen mi piše:

Ovo s vašom kćerkom je zaista ružno. Vama on ne može ništa jer je „soko za njih previsoko“.

Doista mislim da samo najniži sloj ljudi može „ići“ na djecu. Danas sam i u razgovoru s jednim kolegom u HAZU upozorio da sam uvjeren da Borasov protukandidat, iako moj neistomišljenik, ne može spadatu u taj sloj ljudi koji bi se „svetili“ djeci.

Činjenica je da državotvornim portalima moji tekstovi o Borasu i pored toga nisu zanimljivi bacaju ružnu sliku o njima. Dobar im je i netko tko je kao čovjek sigurno mnogo gori od protukandidata – jer je naš!

Ali, ako je meni važno tko je kakav čovjek – mogu li oni biti moji?

Jure mi piše:

Teško je kad čovjek doživi nepravdu od bilo koga, a kamo li od čovjeka koji bi trebao biti razborit i pravedan što je kod gosp. Borasa očito izostalo.

Njegova ljubomora i zavist na Tvoj znanstveni uspjeh ispada tužna i jadna, poglavito kad svoje frustracije liječi na Tvom djetetu – koje očito kroči očevim časnim stopama. Nedaj se prijatelju od takve kukavelji isprovocirati- ma kakav rezultat bio.

Zapravo nisam ni pomislio da je Boras toliko glup da se u znanosti uspoređuje samnom (sjetimo se samo da CC radova imam preko 280 puta više od njega). Ukazivao sam da ima problem sam sa sobom jer se pokušava usporediti s prof. dr. sc. Miroslavom Tuđmanom. Čak sam o njegovom kompleksu niže vrijednosti prema Tuđmanu govorio i u intervjuu koji sam spomenuo u prethodnom tekstu (taj intervju je objavilo desetak hrvatskih portala).

Čini mi se da nisam bio dovoljno jasan kada sam o tome pisao. Kod Tuđmana je doktorirao poslije 15-ak godina u 48. godini života. Ubrzo potom je krenula detuđmanizacija, kada su na FF-u takvom kakav je i danas mnogi Tuđmanovi doktorandi bježali i kod Borasa. Prvo napadi na Tuđmana, a poslije i na nas pomogli su mu da na takovom fakultetu postane prvo dekan, a kasnije i bude predložen za rektora. Trgovao je sa svim i svačim. Ali kada su shvatili da nije potpuno njihov onda su počeli napadati i njega. To mu danas kao rektoru i odgovara jer državotvornih Hrvatima ne smeta što je spreman napadati moje dijete, samog Tuđmana čije su i osobne zasluge što imamo državu ogromne. Žalosno, zar ne?

Gledam to i danas kada su antife kao napale velikog HRVATSKOG biskupa dr. Vladu Košića. Na HTV-u će jednom spomenuti da je i Boras bio u igri za tu „čast“, a drugi put da je on dobio tu „nagradu“ prošle godine.

Da, sve se svodi na ideološka pitanja pa je za Borasa itekako zgodno da ga se stavlja uz takovog hrvatskog velikana kakav je naš biskup.

Valjda je svakoj budali jasno da takvi napadi od takvih „ljudi“ samo govore o veličini HRVATSKOG biskupa. A eto tu uz njega je i Boras. Zato nije dobro objaviti ono što ja pišem, zar ne?

A zapravo dovoljno je iz mojih tekstova izvaditi ono što sam napisao o njegovoj znanstvenoj karijeri. Jasno je da me je on sam inspirirao (bolje reći natjerao) da pogledam o čemu se tu radi.

Iako sam puno toga već rekao u ovom trećem tekstu upozorit ću na još jednu zanimljivost vezanu uz Borasa.

Sječate li se ministra Jovanovića? Dok je bio ministar izabran je za docenta. Slično je naš Boras, dok je bio rektor Sveučilišta u Zagrebu, dobio Nagradu grada Zagreba!

Obrazloženje:

Prof. dr. sc. Damiru Borasu, rektoru Sveučilišta u Zagrebu i redovitome profesoru u trajnom zvanju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se za dugogodišnje (tu valjda misle na 15 godina rada na doktoratu, JP) uspješno djelovanje i velik doprinos uspostavljanju (vjerovali ili ne, JP) i razvoju informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i u cjelokupnom sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Svestranim znanstvenim interesom i suradnjom s brojnim  znanstvenicima (nisam uspio pronači nijednog stranca; ja imam oko 230 suradnika – mnogo više stranaca, JP) različitih područja prof. dr. sc. Damir Boras znatno je pridonio primjeni informatike te informacijske i komunikacijske znanosti u društvenim i humanističkim znanostima. U preko 90 objavljenih znanstvenih i stručnih radova i više znanstvenih knjiga i udžbenika (samostalno DVA naslova – niti jedan samostalni znanstveni rad!, JP)  bavi se računalnom obradom hrvatskoga jezika, organizacijom i strukturiranjem znanja, učenjem uz pomoć računala te računalnom leksikografijom i enciklopedistikom. Kao rektor Sveučilišta u Zagrebu intenzivno se bavi sustavom financiranja, zapošljavanjem, posebno znanstvenih novaka, regulatornom problematikom te osiguravanjem kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Njegovim zalaganjem inovacije i transfer znanja u gospodarstvo postaju važan dio misije Sveučilištu u Zagrebu.

http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/nagrada-grada-zagreba-rektoru-prof-dr-sc-damiru-borasu/

Nagrađuju ga za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI, a njega nije stid! Prof. Težak,  prof. Stipčević, prof Marijević itd nisu zaslužni za uspostavu informacijiskih znanosti. A to je generacija prije prof. Tuđmana koji je Borasu bio mentor. Da, nisu oni već Boras! Vjerovali ili ne. Ili mu je opravdanje što mu je trebalo 15 godina da doktorira umišljeno nepostojanje informacijskih znanosti u Hrvatskoj.

Zato evo još nekoliko podataka za koje očito nisu znali oni koji su Borasa predložili, ili im je prijedlog pisao on sam (što bi valjda bilo i pozitivno s obzirom na onih 3% samostalnih radova):

Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti u Hrvatskoj, a i prvi te vrste u svijetu  je ponuđen 1961. u novoosnovanom Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti (CSBDIZ). Studij je osnovan, bez potpore nacionalne informacijske politike, zalaganjem profesora Bože Težaka , jednog od pionira informacijskih znanosti u Hrvatskoj.

Težakova teorija ETAkSA  kompleksa nije postala samo osnova za program studija informacijskih znanosti, nego je ujedno odredila i područje i predmet informacijskih znanosti. (Tuđman, M. Božo Težak i razvoj informacijske znanosti. // Profesor Božo Težak, lučonoša znanosti. Hrvatska sveučilišna naklada, 2007.str. 257-271).

Od 1978. do 1981. godine su se branili doktorati iz informacijskih znanosti na Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta u Zagrebu. (Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134) službeno priznanje Informacijskih znanosti kao znanstvenog polja u Hrvatskoj dolazi 1983. godine.
(Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134).

Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta 1981. godine osnovan je Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Prvi voditelj Katedre za bibliotekarstvo, nakon osnivanja odsjeka, je bila Ljerka Markić-Čučuković. A prvi voditelj Katedre za društveno-humanističku informatiku, ujedno i prvi pročelnik Odsjeka je bio Bucsú László. (Horvat, A. Odsjek za informacijske znanosti. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Monografija / Urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 1998. str. 269. – 272. ).

A akademske godine 1993./1994. Odsjek za informacijske znanosti pokreće poslijediplomski studij informacijskih znanosti. (Plan i program Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti. Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. URL: http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=847&Itemid=352 (2.10.2009.).

Boras je obranio disertaciju: Boras, Damir. Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 05.05. 1998, 284 str. Voditelj: Tuđman, Miroslav. (CROSBI).

Zapravo me ne bi iznenadilo da ovakvog čovjeka koji je USPOSTAVIO informacijske znanosti dok bude obnašao drugi mandat rektora nagrade i izborom za redovitog člana HAZU. Pa sjetimo se da je Glavni tajnik Akademije akademik Rudan u Hrvatskom saboru Jovanovića usporedio s jednim nobelovcem. A nobelovci i uspostavljaju područja znanosti, zar ne?

 

Akademik Josip Pečarić

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Ivica Ursić – OTPOČINITE MALO

„I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od …