Ponedjeljak , prosinac 16. 2019.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / Hrvatska / Alkar Frano Ivković slavodobitnik 304. Sinjske alke

Alkar Frano Ivković slavodobitnik 304. Sinjske alke

Slavodobitnik 304. Sinjske alke je alkar Frano Ivković iz Brnaza, koji je u tri utrke prikupio ukupno sedam punata. U prvoj je utrci Ivković pogodio u jedan, a sljedeće dvije u sridu, što ga je dovelo do slavodobitnika. Samo bod manje od njega, šest, osvojio je alkar Tino Radanović.

Frano Ivković će ostati zapamćen i po tome što je osvojio jubilarnu 300. Sinjsku alku. Nakon pobjede je novinarima rekao s obzirom da je u prvoj utrci pogodio u jedan u sljedeće dvije utrke išao na sve ili ništa pa tako osvojio “dvi sride”.

Nakon održane alke u Alkarskim dvorima će biti održana Večer slavodobitnika prilikom čega će uzvanike prigodno pozdraviti predsjednik Viteškog-alkarskog društva (VAD) Stipe Jukić i gradonačelnica Sinja Kristina Križanac.

Tijekom Večeri slavodobotnika dodijelit će se plakete pobjednicima Bare Anti Zorici i Čoje Ivi Zorici i njihovim alkarskim momcima, ali i slavodobitniku 304. Sinjske alke i njegovom momku. Sve će završiti velikim vatrometom u čast slavodobitniku.

U rekordnih 45 nastupa od 1873. do 1926. godine Ante Grabovac Ivanov slavodobitničkim naslovom ovjenčao se četiri puta. Sa samo dva puta manje i to 43 ostat će zapamćeni Stipe Milun i Nikola Jelinčić.

Od živućih alkara slavodobitnički plamenac ulicama Sinja čak je pet puta nosio Ognjen Preost, četiri puta Stipe Breko, tri puta Joško Marić, a Ante Zorica je u Sinju slavio tri puta, te jednom na svečanoj alci u Vukovaru.

Vicko Grabovac je najdugovječniji alkarski vojvoda, a tu je dužnost obavljao 28 puta. Najdugovječniji pak alajčauš je Frano Tripalo koji je 22 puta bio na toj časnoj dužnosti, a Ante Delić-Firal 27 puta je bio arambaša.

Alkarski barjak s likom Gospe Sinjske do sada su nosili Josip Bilandžić, Ante Kotromanović, Ante Vučić, Ivan Čikara, Dragan Malbaša, Boško Vladović, Dujo Matić, Boško Ramljak, Mladen Marić, Stipe Breko, Stipe Bilandžić, Hrvoje Filipović Grčić i Darko Jadrijević.

Hajduk Andrijica Šimić je 1901. godine bio poseban gost Sinjske alke, a trideset godina kasnije tu je vitešku igru snimao američki Fox Film. Od 1965. godine Sinjska alka se prati i na malim ekranima koju je komentirao Sinjanin Mladen Delić.

O Sinjskoj alci

Sinjska alka hrvatska je viteška igra. Održava se svake godine u nedjelju u prvoj trećini mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića koja je brojala 60.000 vojnika.

Sinjska alka je 15. studenoga 2010. upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

Alka je nastala početkom 18. stoljeća kao nastavak viteških nadmetanja koja su se održavala diljem mletačke Dalmacije: u Zadru, Imotskom i Makarskoj, a najstariji pisani spomen su tri soneta i oda koje je na talijanskom jeziku ispjevao Julije Bajamonti 1784. godine. Najstariji službeni spis je pismo grofa Rajmunda Thurna, prvog austrijskog komesara za novozaposjednute krajeve od 10. veljače 1798. tadašnjem zapovjedniku Sinja Jakovu Grabovcu. U tom pismu ga obavještava da je Dvorska komisija odobrila daljnje održavanje Alke u Sinjskoj krajini, kako je do tada bilo uobičajeno, na posljednji dan karnevala.

Alka se u starini trčala u različito vrijeme nego danas, a prigodice i po dva puta na godinu. Tako se dva puta trčala 1798. (posljednji dan karnevala i 9. svibnja), 1818. (15. svibnja i 6. srpnja). Godine 1834. se trčala 9. veljače, 1838. godine 19. travnja, a 1855. je zbog kolere odgođena je na 4. listopada. Tek od 1849. redovito se trči 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se Alka stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se Bara, Čoja i Alka održe u istom mjesecu.

Alkarski momak s puškom kremenjačom na lijevom ramenu, a na glavi zapeškirena crvena kapa urešena kitama

Godine 1818. na putu po Dalmaciji, Sinj je posjetio car i kralj Franjo II. U čast njemu mještani su priredili svečanu alku. Car je dobitnika nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti. Od te je, za Alku vrlo značajne godine, Beč slavodobitnika nagrađivao nagradom od 100 forinti. To je vjerojatno bio glavni poticaj daljnjem očuvanju te viteške igre. Dolaskom na vlast cara Franje Josipa I. (1848.) utvrđena je nagrada Društva u iznosu od 100 forinta, i to do 1901. Od 1902. do 1914. nagrada je iznosila 4000 kruna, a od 1914. do 1918. iznosila je 600 kruna.

Alka je u više navrata održavana prigodom posjeta vladara ili važnih osoba. Tako je 28. ožujka 1842. održana u čast austrijskoga nadvojvode Albrechta koji je posjetio Sinj, a iste godine 22. listopada u čast nadvojvode austrijskoga Franje Karla, koji je također tada posjetio Sinj. Prigodom boravka u Sinju cara i kralja Franje Josipa I., 18. svibnja 1875. je održana izvanredna svečana Alka. Tadašnjega slavodobitnika Matu Bonića car je nagradio zlatnim prstenom.

(Izvor: HINA/Agencije)

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Škorin skup u Splitu: ‘S mojim narodom ćete me svađati? Sram vas bilo!’

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro u 12 sati na platou Doma Hrvatske vojske u splitskoj Lori održao …