Srijeda , rujan 18. 2019.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / Hrvatska / Antun Babić: Pojašnjenje za “moje zabrinute prijatelje”

Antun Babić: Pojašnjenje za “moje zabrinute prijatelje”

Na svaki moj komentar javljaju se razni “zabrinuti prijatelji”, koji me, zbog moje kandidature za predsjednika države, žele što prije otpremiti u Australiju, mirovinu ili ludnicu. Iako bih trebao imati više razumijevanja za te duhom, intelektom i znanjem siromašne ljude, ponekad nisam u stanju prijeći preko svake uvrede i ponižavanja, pa im onda pokušavam što kraće, ali jasno odgovoriti. Evo jednog takvog odgovora jednom “zabrunutom prijatelju”. U pripremi je moje opširno otvoreno pismo za javnost, pa ovaj kratak uradak stavljam na svoj profil kako bih još jedanput pojasnio zašto sam se kandidirao za predsjednika države i zašto sam izložen totalnoj blokadi medija, kako onih mainstream, tako i onih tzv. domoljubnih portala.

“Sve opet totalno promašeno. Od početka sam bio svjestan da ne mogu pobijediti, iako imam više znanja i iskustva u politici, međunarodnim odnosima i realnom sektoru od svakog pojedinačnog kandidata. Osim toga za razliku od njih bio sam jedan od stvaratelja hrvatske države, od koje, osim plaće, nisam ništa ukrao ili opljačkao. Nikada nisam pripadao niti jednom lobiju, mafiji, sekti ili rođačkom klanu. Nitko me nije uspio potkupiti, a uvijek sam nepokolebljivo branio interese hrvatske države i hrvatskog naroda, kako ovdje u Hrvatskoj tako i u diplomaciji u inozemstvu, o čemu ćete se osvjedočiti kad objavim svoju knjigu, u kojoj opisujem sukobe s Matom Granićem zbog toga što me je htio baciti iz Ministarstva vanjskih poslova 1994. godine zato što sam u Vijeću Europe oštro branio interese Hrvatske i hrvatskog naroda.

Svaku dužnost koju sam imao u Hrvatskoj državi obavio sam časno, pošteno i na najvišoj profesionalnoj razini, a često i bez plaće, što će Vam potvrditi svi moji suradnici od 1990. godine. Naravno, od samog početka bio sam buntovnik i disident, ali sam važnost i prednost dao stvaranju, obrani i međunarodnom priznanju Hrvatske, u čemu sam sudjelovao na vrlo visokim razinama.

 

ZNAO SAM DA NE MOGU BITI IZABRAN

Naoružan golemim životnim i radnim iskustvom, iako u mirovini, što u normalnim državama nije nikakva prepreka ili hendikep, odlučio sam još jedanput pokušati pomoći svojoj domovini i svojem hrvatskom narodu. Znao sam da nemam nikakve šanse biti izabran, ali, kao u svakoj drugoj “demokratskoj državi”, želio sam kroz kampanju upozoriti na strahote koje se događaju hrvatskom narodu i sve očigledniji put u propast.

Nažalost, Vaš je mozak još uvijek jugoslavenski i komunistički, a moj nije. Ja sam domoljub, ali i čovjek s dugim životom u razvijenom i demokratskom društvu. Izgleda da se previše trudim objasniti nešto što ne postoji u Vašim moždanim ćelijama. Tragično je što ste Vi u Vašem razmišljanju bliži sjevernokorejskom društvu nego demokraciji i slobodi te pravu svakog čovjeka da sudjeluje u društvenim i političkim aktivnostima bez obzira na mladost ili starost.

Namjerno nisam tražio pomoć stranaka, jer su sve u rukama lopova, udbaša, bivših komunista i licemjera, s kojima se i Vi družite. To je ujedno i razlog zašto me se vladajuće strukture boje od kako sam se vratio u Hrvatsku u travnju 1990. i zašto u medijima postoji blokada moje predsjedničke kampanje.

Pozivam Vas na direktno sučeljavanje o našim stajalištima i pogledima na politiku, gospodarstvo, međunarodnu situaciju, stanje u Crkvi, nemoral i lopovluk u hrvatskom društvu. Vi izaberite mjesto i vrijeme, ja ću doći bez imalo straha, jer sam još uvijek spreman i svoj život dati za Hrvatsku, istinu i moja uvjerenja. Želim Vam ugodan dan.

Ovaj moj vrlo kratak odgovor vrijedi i za sve druge moje kritičare.

 

P.S. Objavljujem sliku iz 1977. godine kad sam u mojem malom stanu, na kuhinjskom stolu u Melbourneu, na pisaćem stroju počeo izdavati hrvatske državotvorne novine, koje su nosile ime “Hrvatska istina”. Bio sam glavni urednik, tehnički urednik, daktilograf, lektor, prodavač na mjestima gdje su se okupljali Hrvati itd. Glavni razlog za pokretanje tih novina bila je borba protiv Titove komunističke Jugoslavije i za uspostavu slobodne i demokratske hrvatske države. U tom pogledu silno sam sretan što smo kao narod to uspjeli ostvariti, iako nam se država pretvorila u lopovluk i banana državu. Sve svoje kritičare pitam gdje su bili 1977? Vjerojatno u Komunističkoj partiji, ili se još nisu ni rodili.

Mogu se još sto puta razočarati, biti ljut i žalostan zbog zatupljenosti, pokvarenosti i političke nepismenosti hrvatskog naroda te sluganstva strancima hrvatskih političara, jedno je sigurno. Hrvatsku kakvu sam sanjao ću ponijeti u grob sa sobom.

Antun Babić

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

PLENKOVIĆ TALAC NAJMOĆNIJE ŽENE U DRŽAVI: Tko će izvući deblji kraj?

Kada je prije nešto više od pola godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović raskinula suradnju sa svojim …