Utorak , svibanj 21. 2019.
Naslovnica / Arhivske vijesti / Berba višanja u punom jeku
IM000610.JPG

Berba višanja u punom jeku

Krenete li Brotnjom osim vinograda pogled će vam privući i zasade plantaža višnje Maraske, vrijeme je berbe i višnjici su puni vrijednih berača. Njihova se pjesma čuje na daleko tako je lakše i brati ovu zahtjevnu kulturu. I naša je ekipa krenula tragom višnje i u podneblju gdje smo  poznati ne samo u zemlji nego i svijetu po vrhunskim vinima, a Brotnjo nam krase vinogradi, uskoro bi mogle biti ucrtane osim vinskih i ceste višnje. Naime, višnja Maraska osvaja tržište, u Brotnju je zasađeno 15 ha plantaža višnje s tendencijom stalnoga rasta novih nasada. Stvorena je nova vrijednost u Brotnju i uskoro bi smo mogli imati  manifestaciju „Dani berbe višnje Maraske“,  a sudeći po vrijednim brotnjacima i zasadama maslina na tvrdom hercegovačkom kršu u skoroj budućnosti neće nas iznenaditi ako budemo imali i Dane berbe maslina.

Paoča odiše mirom, prekrasnim krajolikom i vrijednim ljudima, pa je stoga i bila naše prvo odredište. Josipa Prskala zatekli smo u višnjiku iako je sunce bilo visoko iznad Brotnja to ga nije spriječilo da završi za taj dan isplanirani dio berbe, čak smo i mi morali pričekati, ili uzeti kante u ruke pa u berbu. Iako smo bili voljni pomoći ipak nas je zamolio za strpljenje jer višnja maraska boji pa ne bi bilo primjereno da beremo u misnoj odjeći, našalio se.

-Josipe koliko su stare vaše sadnice i koliko ih imate?

-Moj višnjik broji 200 sadnica maraske, a zasadio sam ih 1999.godine, proteklih deset godina od kada su došle na rod one su 50 % godišnjih izvora prihoda za moju šesteročlanu obitelj. Oko višanja nema mnogo posla, one hoće samo mnogo ljubavi-što podrazumijeva rezidbu, frezanje i polijevanje. To odrađujem sam, ali kad je vrijeme berbe cijela je obitelj u višnjiku, to je i najteži dio posla. Prvi sam u Brotnju zasadio višnje i kad je godina dobra daju i oko 6 tona plodova. S obzirom kako je ova godina bila kišna, pa rekli bismo i hladnija od prethodnih ipak su  višnje dobro rodile. Pridometnimo kako je Josip i ove godine rekorder među plantažerima višanja u Općini Čitluk, njegove višnje dale su 6 tona uroda.

Poželjeli smo mu dobar urod i sljedeće godine, pozdravili se i krenuli dalje.

Od Paoče nas put odveo u Blatnicu gdje smo zatekli berače na plantaži Pere Barbarića, a njega u proizvodnom pogonu. Ostali smo iznenađeni vidjevši da postoji takvo nešto u našoj općini i poželjeli što više takvih pogona što će u konačnici rezultirati i novim radnim mjestima. Upravo na tom tragu bio je i Pero kad je otpočeo s proizvodnjom, pa smo ga zamolili da se vrati desetak godina unatrag i kaže nam kako je sve otpočelo?

–          Sve je otpočelo spontano, negdje u drugom mjesecu 2000 godine sjedio sam pod višnjom ispred svoje kuće u Donjoj Blatnici. Tu višnju je moj pokojni otac odnekud donio i dok sam sjedio i razmišljao pogled mi privuče mnoštvo sadnica koje su izbijale iz travnjaka kao posljedice višnje koja nije kalemljena. Pomislio sam:“Bože moj ovo je najgluplje drvo na svijetu“. Počupat ću ove sadnice, silazeći u podrum po motiku sine mi ideja da ih presadim. Tako je i bilo prvih sedam sadnica te višnje posadio sam u polju, a početkom proljeća vozeći  se prema Ljubuškom pažnju mi je privukao  rasadnik  sa sadnicama, stao sam i uzeo 100 komada višnje i posadio ih iako im nije bilo vrijeme za sadnju, a sljedeće godine još 600. Ideja je došla spontano, četiri godine kasnije sreo sam  Vesnu Bućan, jednu od troje najboljih enologa u Europi koja mi je predložila da napravimo liker od višnje. Ideja mi se svidjela, ali tog trenutka nisam bio svjestan što me čeka i koliko je to posla, žrtve i odricanja kako bi rezultati bili vidljivi. Godinu kasnije, 2005 oformio sam zajedničko poduzeće sa Živkom Budimirom i  pokrenuli smo proizvodnju soka od višnje. Proizvodnja je rasla, ali trebali smo i više plodova višnje za naše proizvode, pa smo otpočeli razvijati sustav kooperanata. Ideja je bila da Brotnjo i širu regiju zasadimo višnjom, tako smo krenuli dijeliti sadnice i sada Brotnjo ima 15 ha višnje maraske. Danas imamo naše proizvode u Americi , Hrvatskoj, BiH i Kosovu. U Washingtonu u TTB birou gdje se nalaze najbolja pića po dizajnu i kvaliteti nalazi se i naš liker od višnje maraske“Cherry brandy“.

Ove godine planiramo proširiti paletu proizvoda i to na proizvodnju matičnog soka za ljekarne, bistrog soka i eventualno kompota. Ukoliko uspijemo, pošto je sva proizvodnja jedno malo sjeme koje razvija korijenje ispod zemlje i pred nama je još dosta posla. Naime, naše je poduzeće malo i još u porođajnim mukama, ali planiramo ustrajnim radom i naoružani strpljenjem proširiti paletu proizvoda kako bismo mogli stvoriti sve preduvjete za masovnu sadnju višnje i kako bi Čitluk dobio novu kulturu. Višnja maraska je prehrambena kultura koja se najviše koristi u industriji: likeri, sokovi, kompoti, džemovi, rakije, vjerujem da idemo ka tomu da će Brotnjo biti zasađeno višnjom maraskom i da ćemo u budućnosti imati „Dane višnje“ kao što imamo „Dane trešnje“ u Mostaru, „Dane šljive“ u Rami,“ Dane berbe grožđa“ u Brotnju.

–          Višnja je jedna od najljekovitijih biljaka, cilj nam je ove godine proizvesti matični sok za ljekarne. Dugoročni cilj je da Brotnjo i šira regija bude zasađeni višnjom maraskom , a moramo staviti na noge i pogon za preradu  višnje.

Nakon što je Pero Barbarić, na svome obiteljskom gospodarstvu u Donjoj Blatnici 2000. godine podigao prvi voćnjak višnje Maraske u Zapadnoj Hercegovini od njezinih plodova 2004. godine proizveo je vrhunski ‘Cherry brandy’ pod imenom ‘Hercegovački Cherry Brandy’. Već sljedeće 2005. godine nastaje poduzeće Nero d.o.o. Mostar kao proizvođač tog vrhunskog likera u ekskluzivnoj ambalaži po najvišim standardima likerske proizvodnje.

Taj prvi korak u uzgoju i preradi višnje Maraske u Zapadnoj Hercegovini pokrenuo je sada već nezaustavljiv proces podizanja novih plantaža višnje Maraske na obiteljskim imanjima u broćanskom kraju i šire.

–          Stoga poduzeće Nero d.o.o. Mostar stvara mrežu kooperanata koji podižu nove nasade ovog cijenjenog voća, pa je do 2008. zasađeno već 15.000 sadnica, a zanimanje za novim nasadima stalno raste, te će ubrzo najzastupljenija voćarska kultura u Hercegovini biti upravo višnja Maraska.

Realne mogućnosti razvoja plantaža ovog cijenjenog voća, poglavito s obzirom na interes poljoprivrednika, su iznimno velike te je za očekivati da će uskoro broj sadnica višnje Maraske u Hercegovini višestruko premašiti sadašnje nasade. Važno je napomenuti i to kako zahvaljujući uspostavi kooperantskog sustava otkupna cijena je 1,70 Km.

U Čitluku i Brotnju «Dani berbe višnje Maraske» uskoro će okupljati veliki broj uzgajivača i berača plemenite voćke višnje Maraske.

Ljekovita svojstva višnje maraske

Natural Health Magazine objavio je da je Michigan State University u svojim istraživanjima utvrdio da višnja sadrži više protuupalnih svojstava od aspirina kao i to da su višnje velik izvor vlakana, a kako ne sadrže masti i kolesterole preporučuju se osobama s viškom kolesterola u krvi.

Najcjenjenija vrsta višnje upravo je višnja Maraska koja nažalost još uvijek nije u dovoljnoj primjeni, ponajprije zbog ograničenog područja na kojem se uzgaja.

Zbog toga što je iznimno bogata antioksidansima koji podržavaju obnavljanje stanica, višnja Maraska pomaže u borbi protiv raka. Iznimno je bogata queterinom, kao i elagičnom kiselinom za koje je znanstveno dokazano da su najzaslužniji u sprečavanju ove opake bolesti, te perilnim alkoholom koji je učinkovit u smanjivanju već nastalog karcinoma.

Sastojci višnje, antocijanin i bioflavonid kojih višnja Maraska ima više od svih drugih višanja ublažavaju glavobolju i simptome artritisa i guše, te poboljšavaju srčani ritam.

Za zaustavljanje starenja zaslužni su izokueriterin i kueriterin na način da eliminiraju tjelesne nusprodukte koji uzrokuju preuranjeno starenje, a melatonin kojim višnja Maraska obiluje pomaže u reguliranju sna.

Nakon što smo doznali vrijedne informacije ostavili smo našega domaćina da se posveti kooperantima koji su iz drugih mjesta naše županije potegli do Pere s višnjama ubranim na svojim plantažama, a mi smo na njegovu preporuku krenuli u Cerno do Jakova Barbarića vidjeti čudo neviđeno-višnje zasađene u kamenu. Stvorili smo si sliku da izgledaju poput kamenih vinograda u Blizancima, a onda iznenađenje, višnjik pun mladosti kad ugledaše fotoaparate skloniše se iza višanja s molbom ne slikajte nas, prijatelji su nam na bazenu, a mi u višnjiku. Tipično mladalački, ali posla se ne treba stidjeti kaže nam Jakov brotnjacima poznat kao Jakiša, vječito nasmijan i veseo čovjek koji nam je kao usput ispričao anegdotu o svojim višnjicima. Kad je sadio višnje u kamenjaru stari mu je susjed kraj njega molio Boga preporučajući: “Pomozi mu Bože, mlad a poludio pa u kamenu sadi plantažu-prosvijetli mu pamet“. Danas isti taj susjed svima pripovijeda kako je Jakiša pametan pa je na zemlji koja inače nije bila obradiva zasadio višnju marasku koja ima izuzetnu kvalitetu baš zbog škrtoga tla na kojemu raste.

Dakle Jakov Barbarić je prije 11 godina točnije 2001.godine posadio na tvrdom hercegovačkom kamenu gdje samo poskok preživljava 800 stabala višnje maraske. Kako kaže zbog toga što je zasađena u kršu, zaostaje u razvoju u odnosu na sadnice posađene u dubokoj zemlji. Slikovito nam je objasnio da vam je to kao žilavka u vinarstvu. „Počeo sam eksperimentirati“-naglašava Jakov Barbarić i sve mi je u početku djelovalo ko Božja pokora, kasnije se pretvorilo u ljubav, prošlo je šest godina dok su došle na rod, mada u kršu kasne, svake godine su sve ljepše i ljepše, ali i rodnije.

Kazao nam je kako je dobio i poticaj Federalnoga ministarstva poljoprivrede koje je prepoznalo njegovo nastojanje da svojim rukama obitelji ostvari egzistenciju. Uz prijatan razgovor i po koju šalu završili smo svoje putovanje plantažama višanja po Brotnju, liker smo probali, ali prošlogodišnji od ove godine još nije gotov.

glasbrotnja.net/Danijela Šakota

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Dodik: Dubrovnik nikada nije pripadao Hrvatskoj, Sarajevo je za nas inozemstvo!

Povijesno i nacionalno gledano, Jugoslavija je ozbiljna podvala srpskom narodu, koji se odrekao, bukvalno, i …