Subota , prosinac 15. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / Hrvatska / U HRVATSKOJ DJELUJE SVE VIŠE OPASNIH SEKTI: ‘Pod drugim nazivom agresivno se nameću bolesnima i slabima, a iza svega se krije unosan biznis’

U HRVATSKOJ DJELUJE SVE VIŠE OPASNIH SEKTI: ‘Pod drugim nazivom agresivno se nameću bolesnima i slabima, a iza svega se krije unosan biznis’

U Hrvatskoj je stav prema sektama toliko nemaran da se moraju koristiti alternativni, blaži nazivi, u skladu s kojima bi se eventualno moglo zakonski djelovati. O tome smo porazgovarali sa stručnjakinjama iz hrvatskog Centra za informiranje o sektama i kultovima, piše Net.hr.

Ako vam se na sam spomen kulta ili sekte sledi krv u žilama, ne brinite se – s vama je sve u redu i niste jedini. Uz te se pojmove gotovo nikad ne veže ništa pozitivno i dobro, a njihovi su članovi, poznati kao sektaši, u najmanju ruku čudni ljudi s nesvakidašnjim pogledom na svijet. Neki se u to uvuku svjesno i iz vlastitih uvjerenja, a neki bivaju žrtvama opasne mašinerije koja vrbuje i tamo gdje nikada ne biste očekivali.

Što se smatra sektom?

Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet, što proizlazi iz naučavanja jedne od glavnih religija svijeta, ali nije s njome identičan. S druge strane, pripadnici sekti i njihovi apologeti ne žele se zvati sektom. Oni sustavno govore: “Mi nismo sekta! Sekta znači odcijepiti se, a mi se ni od koga nismo odcijepili!”

U Hrvatskoj je stav prema sektama toliko nemaran da se moraju koristiti alternativni, blaži nazivi, u skladu s kojima bi se eventualno moglo zakonski djelovati. O tome smo porazgovarali sa stručnjakinjama iz hrvatskog Centra za informiranje o sektama i kultovima

Ako vam se na sam spomen kulta ili sekte sledi krv u žilama, ne brinite se – s vama je sve u redu i niste jedini. Uz te se pojmove gotovo nikad ne veže ništa pozitivno i dobro, a njihovi su članovi, poznati kao sektaši, u najmanju ruku čudni ljudi s nesvakidašnjim pogledom na svijet. Neki se u to uvuku svjesno i iz vlastitih uvjerenja, a neki bivaju žrtvama opasne mašinerije koja vrbuje i tamo gdje nikada ne biste očekivali.

Što se smatra sektom?

Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet, što proizlazi iz naučavanja jedne od glavnih religija svijeta, ali nije s njome identičan. S druge strane, pripadnici sekti i njihovi apologeti ne žele se zvati sektom. Oni sustavno govore: “Mi nismo sekta! Sekta znači odcijepiti se, a mi se ni od koga nismo odcijepili!”

Na slikovit su to način prikazale naše sugovornice iz Centra za informiranje o sektama i kultovima (CISK) – predsjednica hrvatskog CISK-a, potpredsjednica FECRIS-a i zastupnica u Vijeću Europe Branka Dujmić-Delcourt te liječnica Verica Jačmenica-Jazbec.

“Sekta je u povijesti bio pogrdni naziv za one religiozne grupe koje su se odvojile, odnosno odcijepile od vladajuće crkve zbog razmimoilaženja u tumačenju pojedinih vjerskih dogmi. U moderno vrijeme postoji zakonsko pravo na vjerske slobode. Time je takvo tumačenje sekti iščezlo”, objašnjavaju ugledne stručnjakinje.

Oprezno s nazivljem!

Zanimljivo je, kažu, da u pravnom sustavu ne postoji pojam sekte. Kada se danas neke skupine ljudi odcjepljuju od pojedine crkve, one se ne nazivaju sektama, već konstruiraju sebi nova imena. Primjerice, Jehovini svjedoci, Mormoni i slične grupacije službeno nisu sekte, nego zasebne vjerske zajednice koje uživaju zakonsku zaštitu.

“Danas nazivamo sektom ili sektaškim ponašanjem one grupe ljudi koje se odcjepljuju od ustavnih načela, nacionalnih i međunarodnih zakona i principa o temeljnim ljudskim pravima”, ističu naše sugovornice i sugeriraju da su se takve destruktivne skupine infiltrirale u sve pore društva na globalnom planu.

Kako ih prepoznati?

“Prepoznat ćemo ih u obrazovnom sustavu gdje nameću neprovjerene odgojne i terapijske metode, u području zdravstva gdje šire šarlatanstvo i iscjeliteljstvo pod krinkom alternativnih iscjeliteljskih terapija i ‘pomaganja’ bolesnicima. Zato je i pitanje koje često čujemo – Je li nešto sekta? Kada je nešto sekta? – pogrešno postavljeno” objašnjavaju Dujmić-Delcourt i Jačmenica-Jazbec.

Prema njima, bolje je koristiti termin sektaško ponašanje, povreda, prekršaj ili kazneno djelo kako bi se takav nepoželjan učinak mogao zakonski definirati i potom procesuirati. “Organizacije poput scijentologije uspjele su u SAD-u ostvariti status religije. Time one dobivaju beneficije koje su obično rezervirane za dobrotvorne i druge skupine čija je pozitivna djelatnost od javnog interesa. Sekte ulažu velik novac u lobiranje, naročito unutar političkih struktura i u poslovnom svijetu”, kažu.

U Hrvatskoj se drugačije zovu

“Hrvatska nema izgrađenog mehanizma i osposobljeni kadar koji bi nadgledao štetno djelovanje takvih destruktivnih skupina. Stoga u Hrvatskoj i ne postoje službene brojke. Rad o skupinama sektaškoga tipa u Hrvatskoj bazira se isključivo na građanskoj inicijativi, tj. u nevladinom sektoru. Francuska, Belgija, Njemačka, Austrija i Švicarska imaju državne institucije koje na polju sektaškog ponašanja surađuju sa svojim policijama i službama sigunosti. U tim zemljama se osoba koja je žrtva sektaškoga napada ima kome obratiti i ima je tko zaštititi. Kod nas u Hrvatskoj toga nema”, napominju iz CISK-a.

U Hrvatskoj se sektaško ponašanje, objašnjavaju, popularno naziva – područje alternative. “Alternativa kao tobožnje liječenje ili psihološko balansiranje čovjeka u Hrvatskoj nameće vrlo agresivno. Alternativci kao svoje argumente navode pojedinačne dojmove, a ne znanstvene dokaze. Kod nas se na tom području obrće veliki novac. To je postao visokoprofitabilni biznis. Ljudi u bolesti ili u stanju slabosti kupuju sumnjive lijekove preko novina, bez dokazane učinkovitosti. Skupo plaćaju tretmane koji nemaju nikakvu zdravstvenu niti znanstvenu podlogu”, tvrde naše sugovornice.

Svjesno, namjerno i organizirano

“U Hrvatskoj nemate kome prijaviti prijevare na tom području jer svaki tzv. iscjelitelj, reikist, bioenergičar… ima uredno registriranu djelatnost tobožnjeg pomaganja ljudima. Iako nema sudskih procesa, to ne znači da takve grupe i njihovi vođe kod nas ne postoje. Itekako postoje! Svi takvi alternativci svakodnevno zlorabe naše građane. Oni liječe na daljinu, preko TV ekrana, oni liječe preko viska, oni iz datuma rođenja osobe daju prognoze o budućem zdravlju, poslovnim uspjehu i slično”, upozoravaju stručnjakinje.

“Svako demokratsko društvo poštuje općenito sve slobode, pod uvjetom da te slobode ne krše zakon, ne štete drugome i da su u skladu sa pravnom državom. Međutim, naše društvo u Hrvatskoj još nije doskočilo metodama izrabljivanja koje alternativci sprovode nad žrtvama. Izrabljivači to čine sustavno, svjesno, namjerno i organizirano, nanoseći štetu žrtvinoj slobodi, zdravlju, integritetu i dostojanstvu. Izrabljivači dobro znaju da su zaštićeni od bilo kakvoga sudskoga progona, jer imaju registriranu djelatnost za pomaganje drugima”, smatraju.

Što se sve smatra sektaškim ponašanjem?

“Nameće se pitanje o kakvim se povredama radi kada se govori o sektaškom ponašanju. Povreda može biti ataka na osobu u stanju ranjivosti (to može biti kronološka mladost ili starost, mentalna nedozrelost ili poremećenost, fizička, psihička ili duhovna bolest, trudnoća ili doba babinja). Ataka na ranjivu osobu može se ostvarivati kao prijetnja tjelesnom integritetu, silovanje, seksualno zlostavljanje, nepružanje pomoći osobi u opasnosti, pokušaj mentalne destabilizacije atakirane osobe, nasilno odvajanje atakirane osobe od obitelji, nadriliječenje, financijsko ili materijalno iznuđivanje, navođenje na prosjačenje, kršenje javnoga reda i mira”, navode naše sugovornice.

Koliko ih ima u Hrvatskoj?

“Takvih grupacija sektaškoga tipa općenito ima oko 800, prema parlamentarnim istraživanjima u Francuskoj i Belgiji. Iste ili slične skupine imaju svoje filijale i diljem Hrvatske”, kažu Dujmić-Delcourt i Jačmenica-Jazbec.

Spominju, pritom, pojedine gurue koji u Hrvatsku dolaze s Istoka. Ovdje ih primaju u Saboru s velikom pompom, dobivaju visoke državne počasti, fotografiraju se s našim političarima, sade “stabalca prijateljstva” u našim parkovima, dok ih u matičnim ili drugim zemljama terete i optužuju za razna kaznena djela.

Prakse opasne za život

Žalosno je da država okreće glavu od takve ozbiljne problematike. “Hrvatske državne institucije ne prepoznaju i ne definiraju fenomen sektaškog izrabljivačkog ponašanja te ga niti ne sankcioniraju. U Hrvatskoj Vlada pokazuje društveni nemar po tom pitanju. Ovdje se žrtva sektaškog ponašanja, čak i evidentna žrtva, nema kome obratiti da je sasluša, a kamoli da je obrani ili sankcionira počinitelja”, napominju naše sugovornice.

“Svojedobno smo čitali u medijima da je iscjelitelj djetetu bolesnom od šećerne bolesti (koje mora dobivati injekcije inzulina) kao jedinu terapiju preporučivao – tuširanje hladnom vodom. Mi u CISK-u imali smo slučaj da je dobro plaćeni iscjelitelj tretirao djevojku bolesnu od shizofrenije – gledanjem u sunce”, otkrivaju.

Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju

“U nevladinom sektoru postoji pokoja osoba koja će takvu žrtvu saslušati ili eventualno savjetovati, ali tu prestaju kompetencije nevladinog sektora. Kad bi čak i došlo do sudskoga procesuiranja, ono u Hrvatskoj traje predugo pa je krajnji rezultat totalno neučinkovit. No, u hrvatskom zakonodavstvu postoje zakoni koji bi se mogli aktivirati u slučajevima sektaškog nasrtaja, ali to se u praksi ne primjenjuje”, naglašavaju.

“Od svake se vlade očekuje da zaštiti svoje građane. To je njezina dužnost. Nažalost, u kratkoj povijesti nove hrvatske demokracije hrvatski političari nisu imali sluha za to pitanje. Kad se pojedinac nađe u vrtlogu takve organizirane alternativne skupine, njega se beskrupulozno izrabljuje. U Hrvatskoj nijedna institucija nije nadležna da ga zaštiti. Mi u CISK-u se iskreno nadamo da će novi i mladi politički potencijal jednoga dana ipak otvoriti oči za tu problematiku”, zaključuju Dujmić-Delcourt i Jačmenica-Jazbec.

(Izvor: Net.hr)

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Hrvoje Zekanović nakon povratka iz Maroka: “Plenković i Milanović su na istoj strani, to je pokazao i odnos prema Marakeškom sporazumu!”

Plenković je jedan lijevo-liberalni političar i ima dosta zajedničkog s Milanovićem. On nije suverenist, on …