Četvrtak , kolovoz 16. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Kultura / Knjigozori Miljenka Stojića – U GROTLU ZLA

Knjigozori Miljenka Stojića – U GROTLU ZLA

Velimir Mabić, Od Širokog do Bleiburga i nazad, Logotip, Široki Brijeg, 2017.

Nakon stoljeća i stoljeća hrvatski je narod dobio državu. A režim je bio takav kakav je bio. Međutim, povijesni događaji srušiše i državu i režim. Nad njihovim braniteljima, pak, strašno se osvetiše. Ta rana još i danas peče.

Ovo je okvir prema kojem je satkana knjiga pred nama. Nema tu mržnje, daleko od nas bila ta misao, samo vapaj pa zbog čega hrvatski narod ne smije imati svoju državu? Oni koji su je branili, branili su nju, ne režim. Ali zlo se strašno poigra s mnogima, bez obzira bili djeca, mladež, bojovnici, starci. U nasljeđe ostavi jugokomunizam, kao negaciju svega onoga što je hrvatski puk držao za dobro.

Ne usuđujem se istaknuti baš nijednu donesenu sudbinu. Svaka je to zaslužila, svaka je bremenita događajima, po svakoj bi se mogao snimiti potresan film, samo kad bi suvremene vlasti u hrvatskom narodu marile za nešto takvo. Valjda će i to biti kad lustracija barem malo zaživi.

Svjedočenja je 21, a stranica u knjizi preko 500. Očito puno se toga imalo za reći. Privlači način svjedočenja. Vidi se da je svjedocima sve još itekako pred očima, iako su u poodmakloj dobi. Dobro je da pisac nije ništa dodavao, da ih je pustio pričati njihovim narječjem. Na taj način sačuvana je izvornost, poštedjelo čitatelja nečijih zaključivanja, osim njegova vlastitoga. Treba imati želuca i pročitati sve do kraja. Počesto nas, naime, uhvati muka, ne vjerujemo vlastitim očima što čitamo. Pa zar je to moguće?

Kao što i sam naslov knjige naznačuje, svjedoci su sa širokobriješkog područja. Radi se poglavito o vojnicima, ali i o civilima. Zahvaćeno je razdoblje rata i poraća. Ubačeno je istina i nekoliko svjedoka sa strane, onih koji su ratnim događajima bili povezani sa Širokim Brijegom ili su prošli sličnu muku. Time je napravljena poveznica s drugim hrvatskim krajevima. Svi smo bili u grotlu zla tih nesretnih dana.

Govoreći o zločinu na samom Širokom Brijegu, pisac ga predstavlja kao obrazac budućih partizanskih zločina. Možemo se s njim složiti ili ne, ali je svakako istina da su jugokomunisti samo za nekoliko dana, koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg, tu napravili oko 330 većih i manjih stratišta i grobišta. Nema te logike koja to može opravdati pa samo da su zločini bili nad vojnicima, a nisu, ubijani su jednako i civili.

U skupinu zločinaca zaluta nekada i koji ćudoredniji čovjek. Tako jedan podnaslov kaže: Predaja dobrom čovjeku – komesaru Bućanu. Očito je to bio netko tko zbog ideologije nije zanijekao pripadnost svome narodu, a vjerojatno ni vjeri. Zbog toga je u teškim časovima mogao sačuvati svoju ljudskost.

Djelo je uz pojmovnik pučkih izraza, kazala imena i zemljopisnih pojmova, opremljeno i fotografijama iz povijesti NDH. Na taj način bolje se upoznajemo s tim vremenom, ne gledamo jednostrano kao što je to imala običaj jugoslavenska historiografija. Uostalom, tako čini iz broja u broj i časopis Vojna povijest koji mnogi prate.

Dragocjeni su ovo doprinosi za istinitu povijest Drugoga svjetskoga rata i poraća. Samo im treba dopustiti da progovore.

Miljenko Stojić

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Razgovor sa Željkom Krznarićem, pjesnikom

Za života ne dobiješ ništa, a nakon smrti ulicu Književnik i novinar  Željko Krznarić, koji …