Utorak , rujan 25. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Zdravlje / Naučite razliku između prehlade i alergije

Naučite razliku između prehlade i alergije

Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo, te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).

Sama riječ alergija se odnosi na više različitih reakcija tijela. U preosjetljivosti tipa 1, tijelo je preosjetljivo, a za obranu stvara antitijela. Kada je osoba preosjetljiva, izložena je alergenima. Sama riječ alergija (αλλεργία) dolazi iz dvije grčke riječi: ‘allos'(άλλος), što znači drugo, te ‘ergon’ (έργον), što znači rad. Preosjetljivost tipa 1 se očituje u pretjeranoj aktivnosti mastocita i bazofila pod utjecajem imunoglobulina, što uzrokuje različite simptome: od onih benignih (dobroćudnih), poput curenja nosa, kašlja, kihanja… do onih koji ugrožavaju život, poput anafilaksije i anafilaktičkog šoka.

U kontinentalnoj Hrvatskoj cvjetanje stabala počinje često već u veljači, a kulminira u travnju i svibnju. Trave cvjetaju od svibnja do srpnja, a korovi od kolovoza do listopada. U mediteranskom području cvjetanje počinje ranije, a smetnje najčešće uzrokuje pelud čempresa, masline i crkvine. Zanimljivo je da je osjetljivost na pelud češća, a bolest teža, kod djece koja su rođena u sezoni cvjetanja određene biljke.Pelud dolazi iz stabala, trava, cvijeća i korova. Ljudi mogu biti alergični na raznorazne vrste peludi. Na primjer, neki ljudi su alergični samo na pelud od bukovih stabala, a drugi na pelud iz određenih vrsta trava. Pelud je i čest sastojak kućne prašine, a vrlo često uzrokuje i alergiju na prašinu.

Znakovi prehlade i peludne hunjavice su slični, pa ih je katkada teško razlikovati. Na prehladu upućuju opći simptomi, vrućica, kašalj te epidemiološki podaci.

(Preuzeto s www.ljekarnekd.hr)

Alergijski rinitis

Na alergijski rinitis upućuje opetovana pojava simptoma u određeno godišnje doba ili nakon kontakta s istim vanjskim čimbenikom. Alergijski simptomi obično su dugotrajniji i smiruju se tek uz odgovarajuće lijekove, a simptomi prehlade prestaju spontano. U cjelogodišnjem alergijskom rinitisu tegobe se ne javljaju sezonski, nego u bilo koje doba godine, a ponekad su doista cjelogodišnji uz promjene u intenzitetu. Taj oblik bolesti uzrokovan je alergenima s kojima smo u doticaju tijekom čitave godine. U našim su uvjetima daleko najčešći uzrok cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa alergeni grinja kućne prašine, rjeđe alergeni krznatih kućnih životinja ili plijesni. Među potonjima valja istaknuti alergene mačke i psa, a rjeđe hrčka i zamorca. U nekih bolesnika alergijski rinitis može biti cjelogodišnji sa sezonskim pogoršanjima. Te su osobe osjetljive na cjelogodišnje i sezonske alergene.

Najčešći uzrok cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa su alergeni grinja kućne prašine, rjeđe alergeni krznatih kućnih životinja ili plijesni. Važno je znati da koncentracija alergena grinja kućne prašine nije u izravnoj vezi s količinom prašine. Grinje su najčešći uzrok alergije na prašinu. One se množe i žive u toplim i vlažnim mjestima te vole temperature na ili iznad 70 celzijevih stupnjeva, a umiru kada vlaga padne ispod 50 celzijevih stupnjeva. Obično se nalaze u jastucima, madracima i tepisima, tapiciranom namještaju a najčešći su uzrok astme kod djece. Vaš dom može biti čist, a da grinje i dalje obitavaju u njemu, jer ih je nemoguće vidjeti okom. Prašina u vlažnim (80%-tna vlažnost), toplim (25 °C) i neprovjetravanim prostorima bogatija je grinjama. Smatra se da je alergija na grinje najvažniji pojedinačni čimbenik rizika za nastanak alergijskih bolesti. Također dlaka kućnih ljubimaca, krzno i perje mogu uzrokovati alergijsku reakciju u kombinaciji sa kućnom prašinom. Izmet ptica i perje mogu izazvati prašinu te pogoršati simptome alergije.

Bolesti dišnih puteva

Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja. U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha. Simptomi pridružene bolesti (npr. upala srednjeg uha, kronična upala paranazalnih sinusa ili alergijska astma) mogu dominirati nad simptomima alergijskog rinitisa te otežavati postavljanje dijagnoze.

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih puteva su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora. Tegobe također mogu imati sezonski karakter ili se javljati tijekom cijele godine ovisno o kontaktu sa alergenom ili grupom alergena koji uzrokuju alergijsku bolest.

Često puta pokretači (okidači) simptoma alergijske bolesti, pogotovo donjeg dijela respiratornog sustava, mogu biti i nespecifični – npr. respiratorna infekcija, fizički napor, emocionalni stres, izlaganje hladnom zraku, visok stupanj vlage u zraku – maglovito vrijeme, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru. Navedeno također može otežavati postavljanje ispravne dijagnoze. Za razliku od infekcije dišnih putova koju obično prati povišena tjelesna temperatura i koja nestaje nakon kraćeg vremena spontano ili uz antibiotsku terapiju (ovisno o uzročniku bolesti), simptomi alergije traju znatno duže ili se ponavljaju, a smiruju se tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.(Izvor: www.plivazdravlje.hr)

Simptomi alergije

Simptome alergijske bolesti mogu oponašati druge bolesti različitih organskih sustava: kod astme – bolesti srca ili bolesti želuca s gastroezofagealnim refluksom, kod alergije na hranu – bolesti probavnog sustava. Također se u iste osobe mogu javiti i križne alergijske reakcije (npr. osoba alergična na pojedine vrste hrane može reagirati na pelud određenih biljaka ili obrnuto). Zbog svega navedenog postavljanje ispravne dijagnoze često je otežano što prolongira i početak ispravnog liječenja.

Simptomi koji upućuju na alergijsku narav bolesti: dokazano postojanje neke od alergijskih bolesti u drugih članova (posebno uže) obitelji, sezonska pojava simptoma uz ponavljanje više uzastopnih godina, cjelogodišnja pojava simptoma s povremenim pogoršanjima, simptomi traju ili se ponavljaju duže od 2 tjedna, kod alergijskog rinitisa javlja se svrbež nosa (i očiju), kod prehlade nema svrbeža, kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja, pojava simptoma uvijek nakon boravka u određenom prostoru (prašina, plijesni), pojava simptoma uvijek nakon kontakta s određenom tvari (hrana, lijekovi).

Kihanje i začepljeni nos su simptomi koje i prehlada i alergija dijele. Međutim, primijetite li da najčešće kišete burno tijekom šetnje parkom ili vrtom i da možete kihnuti 10 puta uzastopce, a da Vam to ne donose olakšanje, onda se zasigurno radi o alergiji. Isto tako, sekret koji curi iz nosa je više vodenast, dok je kod prehlade gušći i žutozelen. Vjerojatno najuočljiviji simptomi alergije su iritantan i često neprestan svrbež nosa i crvenilo očiju, koji se kod prehlade gotovo nikad ne javljaju.

Prehlada je najčešće uzrokovana virusom, a na nju upućuju, osim kihanja i začepljenog nosa, i temperatura i bolovi u mišićima, koji se iznimno rijetko pojavljuju vezani uz alergiju. Ukoliko nije riječ o sezonskoj alergiji, simptomi će biti isti, ali će njihov intenzitet biti slabiji: nos će biti umjereno začepljen tijekom cijele godine, curenje također slabo ili umjereno, smetnje disanja neće biti posebno izražene.

Važno je obratiti pažnju pojavljuju li se simptomi u određenoj situaciji, kako biste prepoznali na što ste točno alergični. Ako nije riječ o sezonskoj alergiji, simptomi će biti isti, ali će njihov intenzitet biti slabiji: nos će biti umjereno začepljen tijekom cijele godine, curenje također slabo ili umjereno, smetnje disanja neće biti posebno izražene. Važno je obratiti pažnju pojavljuju li se simptomi u određenoj situaciji, kako biste prepoznali na što ste točno alergični.

Savjeti za sezonske alergije

Najveća koncentracija peludi u zraku je ujutro, za vrućeg, suhog i vjetrovitog vremena u doba cvatnje korova, stoga – ako nije nužno – nemojte izlaziti. Nakon što se vratite izvana, istuširajte se, operite kosu i promijenite odjeću. Također svaki mjesec promijenite filtre u klima-uređajima. Ponovimo: gusti sekret i umor u mišićima upućuju na prehladu, dok nadražene oči, svrbež nosa, očiju, grla i uzastopno kihanje znače alergiju. Teško se možete zabuniti.(www.jgl.hr)

Simptomi su otežano disanje, glavobolja, škripanje u plućima, kihanje te kožne ili čak probavne smetnje. To su alergijske reakcije u kojima dolazi do degranulacije određenih stanica pa histamin iz njih uzrokuje upale. Najčešći oblik je alergija na pelud, koja se još naziva i alergijski rinitis ili peludna groznica. Sezonski alergijski rinitis u našim krajevima uzrokuje pelud sa stabala, trava ili korova. Obično počinje u ožujku, a može trajati sve do kraja listopada. Za razvoj simptoma uglavnom je potrebna određena koncentracija peludi koja je najveća na vrhuncu sezone cvjetanja ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, a niža na početku i kraju sezone za vlažna i kišovita vremena. Cvijeće i biljke koje oprašuju kukci stvaraju male koncentracije peludi, za razliku od biljaka koje se oprašuju vjetrom, poput drveća, trava i korova.

Lokalni simptomi su: nos: gutanje sline (alergijski rinitis); oči: crvenilo, češanje, alergijski konjuktivitis; dišni putevi: moguća pojava astme dispneja (otežano disanje, glad za zrakom); uši: osjećaj da su uši pune, moguća pojava boli, oba uha ne rade u paru zbog drenaže Eustahijeve cijevi; koža: razni osipi, poput ekcema, urtikarije, kontaktnog dermatitisa.

Kako spriječiti bolest?

Prva mjera u liječenju alergijskih bolesti dišnog sustava je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak no često se bez njega ne može postići potpuni terapijski uspjeh. Štoviše, smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoliša jedan od najčešćih uzorka terapijskog neuspjeha. Za izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, te osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. Osobito valja izbjegavati trčanje i sport u jutarnjim satima u područjima bujne vegetacije. Prostorije valja provjetravati kratkotrajno. U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene važno je smanjiti koncentraciju grinja u domu uklanjanjem tapeciranog namještaja, tepiha i zavjesa.

Autor: doc.dr.sc Morana BRKLJAČIĆ / 7Dnevno
glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Istraživanje koje bi moglo puno toga promijeniti: Ako pijemo vodu iz plastičnih boca, pijemo i plastiku

Istraživanje provedeno s više od 250 plastičnih bočica za vodu, na 11 različitih brendova u …