Subota , studeni 18. 2017.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Društvo / Ne zaboravite pomaknuti sat: Noćas počinje zimsko računanje vremena!

Ne zaboravite pomaknuti sat: Noćas počinje zimsko računanje vremena!

U nedjelju, 29. listopada, u 3 sata ujutro završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem za jedan sat unatrag.

Ljetno računanje vremena završava tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata ujutro računa kao 2 sata.

Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine.

Povratkom na zimsko računanje vremena električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT).

Također, za zimskog računanja vremena vozači moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.

Promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja

Dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena. U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena. Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada 2016. godine internetsko anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.

Na uzorku od preko 1500 ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama, životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85 % izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj.

Uz to, njih 68 % izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73 % doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51 %), problemima u prometu (37 %) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57 %). Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja.

Istraživanje je također pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42 %) i ne utječu (47 %) na potrošnju energije.

“Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u povijesti bila je ušteda glavnog energenta ugljena, posebice u jeku dotada najvećeg svjetskog sukoba. Danas se više ne može tvrditi kako promjene u računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energiju. Zbog ljetnog računanja vremena ljudi duže drže upaljene klima uređaje ljeti, a ranije pale grijanje u jesen, što pridonosi povećanoj potrošnji energije. Postaje jasno kako su uštede minorne i zanemarive, za razliku od ušteda kakve su bile u prošlosti kada društvo nije doživjelo ovakav tehnološki razvoj. Jasno je kako danas živimo u drugačijem vremenu te su nam stoga potrebni novi i drugačiji načini uštede energije. Iz ovih bi razloga, uvažavajući pritom mišljenje građana, kao i mišljenje stručnjaka i znanstvenika, Hrvatska trebala razborito odabrati što je najbolje za nju u bližoj budućnosti, kako u gospodarskom, tako i u ekološkom smislu“, objašnjava Škrlec.

Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji.

Tko je osmislio pomicanje sata?

Prvi je na ovu ideju u 18. stoljeću, točnije 1784., došao Benjamin Franklin koji ju je spomenuo u svom eseju, a početkom 20. stoljeća odnosno 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je Englez William Willet.

Kada je počelo pomicanje sata?

Ideje o ljetnom računanju vremena postojale su dugi niz godina, no prvi puta ga je uvela Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata ponajprije radi uštede na glavnom energentu – ugljenu. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija.

Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata ljetno računanje vremena uvelo se SAD-u kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. I nakon Drugog svjetskog rata neke države nastavile su s obvezom ljetnog računanja vremena.

Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, uvedeno je po prvi put ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.

SAD i Kanada od 2007. godine počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome. Takav raniji početak ljetnog računanja vremena uglavnom je nastao zbog pritiska koji su nametnuli neki lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit.

Europska unija 2002. godine odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena. Ljetno računanje vremena u Europi koriste sve zemlje osim Islanda i sve ga započinju i završavaju istoga dana.

Dmitrij Medvedev 2011. odlučio je da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu, a 2014. Putin je naredio da svi vrate kazaljke unatrag i da to tako ostane zauvijek.

Izvor: hina/em

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Prpčitajte i ovo

Puna su nebesa hrvatskih mučenika

„Potrebno je, da mjesne crkve učine sve, da ne prepuste zaboravu spomen onih, koji su …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *