Utorak , svibanj 22. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Kultura / Razgovor Mladena Pavkovića s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Razgovor Mladena Pavkovića s Mirkom Švendom – Žigom u povodu njegova velikog koncerta u zagrebačkom Lisinskom

Međimurski slavuj, kako zovu Mirka Švendu Žigu, održat će 15. svibnja koncert u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bit će to, kako sam kaže, „obiteljska priča“. Riječ je o autoru koji već godinama uspješno promovira međimurske pjesme i koji je naprosto zaljubljen u svoj kraj, kojem se neprestano vraća. Dosad je objavio više uspješnih glazbenih albuma, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja.

Na početku razgovora, srdačan i otvoren, kakav je uvijek među ostalim nam je rekao:

  • Možete mi se obraćati sa Žiga, to je moje umjetničko ime na koje sam isto tako ponosan kao i na prezime, jer Žiga je uspomena na moju pokojnu majku Mariju.

Nego, gospodine Žiga, ipak se nekako stječe dojam da vas zadnjih godina ima na sve strane, a najmanje u Međimurju?

  • A to tako bude valjda još od vremena Isusa da nitko nije prorok u svom selu. Istina, imam malo nastupa u Međimurju, ali zato pjesama i mojeg rada ima dosta u mom kraju, a to mi je, vjerujte, najvažnije.

Vi ste, htjeli to priznati ili ne, na određeni način „zaštitni glazbeni znak“ Međimurja, ali ni više od desetak albuma, prema svemu sudeći, ipak nije bilo dovoljno da u ovom kraju postignete zavidnu popularnost. Kako to?

  • Što je to popularnost? Ako te ima  živog među ljudima ili pak je to da ljudi konzumiraju i razmišljaju o onome što radiš, kako radiš, da li to što radiš vrijedi ili…..Nakon 25 godina promoviranja međimurske pjesme po svijetu-ja sam zadovoljan, jer sve je više ljudi koji si pjevuše po kajkavski, sve je više pjevača koji snimaju kajkavske pjesme, a najbolji dokaz da vrijedim je taj što je do 2006. godine u Međimurju bilo dva ili možda tri puhačka orkestra,”bandista”, kako mi to zovemo, a poslije mojeg osnivanja Bandista 2006. i radeći sa njima takvu vrstu glazbe, do sada, mogu vam s ponosom reći da ih već ove  godine ima oko 14 ili 15. Mogu konstatirati ja,vi, a i svi mjerodavni koji su u toj glazbi da sam pokrenuo lijepi kotač puhačke glazbe u svojem kraju. Samo neka glazba ne zamre, to je cilj  mojeg bavljenja međimurskim melosom “iber alles”.

Nu, stječe se dojam da su pjevačima iz Dalmacije, za razliku od onih iz Zagorja, Podravine i Međimurja otvorena sva vrata, od tv nastupa do najvećih pozornica…

  • Ma, gledajte, trenutno je tako, ali Dalmatinci koji imaju i odlične pjevače i glazbene sastave, i u sjevernim krajevima često drže „glavnu riječ“. Ali, treba vjerovati da će valjda bolje vrijeme doći i za nas sjevernjake!

Koliko ste već dugo na glazbenoj sceni ili bolje rečeno – kako ste počeli?

– Na sceni sam punih 37 godina, a 25 godina nastupam kao Žiga, koji se profesionalno bavi glazbom. Počeo sam na vatrogasnim i maturalnim zabavama i naravno po svadbama na kojima sam bio vrlo omiljen i popularan, jer sam imao vrlo širok repertoar. Zatim je došla  suradnja sa Tomislavom Ivčićem i tu je zapravo krenula moja profesionalna karijera.

Tko je ipak najviše zaslužan za vašu karijeru?

  • Za ovakvu kakvu- takvu karijeru koju sad imam zaslužna je moja upornost, i tek sad dolazi do izražaja kvaliteta mojeg pjevanja i vokala-tog mojeg lirskog tenora. No, ne znam tko mi dao taj pridjev za moj vokal.

A, tko su autori vaših pjesama?

  • To su vodeći hrvatski skladatelji, Miroslav Škoro, Nenad Ninčević, Toni Eterović, Siniša Leopold, Marko Tomasović, sve sama jaka skladateljska imena. I moja malenkost nešto je napisala na što sam osobito ponosan.

Poznati ste i kao pjevač koji ne propušta humanitarne nastupe, koji voli pomagati osobito hrvatskim braniteljima…

  • Za humanitarne nastupe uvijek velim da je bolje sto puta dati nego jednom trebati primiti. Odazivam se na svaki poziv humanitarnih akcija,  i tako već 25 godina. Mjesečno se nakupi i  četiri, pet takvih nastupa, pa probajte izračunati koliko je to. No, nije mi žao. Dapače. Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji poglavito su mi prirasli srcu.

Surađivali ste s mnogim pjevačima, ali i poznatim skladateljima, kao što ste već rekli. No, koje od njih možete posebno izdvojiti?

  • Nikoga ne bih posebno izdvojio, ali spomenuo bih svakako moja dva kajkavca: Vida Baloga i Adama Končića, s kojima sam na neki način “pokrenuo” kajkavsko stvaralaštvo u glazbi, tamo oko 2007/8 godine. Tada su se uz mene pojavili Kvartet Gubec, Rajko Suhodolčan, Kavaliri, Miroslav Evačić….tih godina je bila velika ekspanzija kajkavskih izvođača.

Ima li puno jala i zlobe u  hrvatskoj estradi?

  • Zlobe? Ne znam, možda ima, ja ne znam kaj je to!

Sada vas (15. svibnja) očekuje veliki koncert u dvorani  zagrebačkog Lisinskog. Što posjetitelji mogu očekivati od ovog „obiteljskog“ koncerta kako ste ga i sami nazvali?

  • Ovo je moj drugi po redu koncert pod nazivom „Najljepša obiteljska priča“, a koji priređujem u Lisinskom .Zašto “Obiteljska priča”? Pa, zato jer je to nastavak na moj Obiteljski album koji sam osmislio i napravio prije četiri godine, Na njemu pjevam o članovima obitelji, Mama, Pismo ćali, Sine moj, Kćeri moja, Sestrice, Dida moj……To su pjesme koje ću pjevati na koncertu, ali posebnost koncerta je u tome što su mi gosti hrvatske glazbeničke obitelji. Ove godine to će biti obitelj Rucner, obitelj Nedić, obitelj Šafarić, braća Barun, sestre Parmać, otac i sin Dražen i Domagoj Pavin, kum koncerta Voljen Grbac, i kumče Matej Prpić…..morate priznati da će koncert biti poseban kao što je bio i prošle godine.

A nakon Lisinskog, što imate u planu?

  • Bit će svega, pretežno nastupa na festivalima kao što su Pitomača, Marko Polo Korčula, Kajkavska popevka Krapina, Aurea fest Požega, i što se toga tiče ove godine po prvi puta, u studenome, bit ću  umjetnički direktor Međimurskog festivala Ljubo Kuntarić. Uf, bit će puno toga, ali ja volim pjevati i raditi, još me sve to veseli i raduje.

MLADEN PAVKOVIĆ

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Premijera filma „Gospa od Utočišta“ u Đakovu

U organizaciji udruge dr. Ante Starčević iz Tovarnika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu u …