Subota , studeni 17. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Kolumne / Silvije Tomašević – Italija zatvara luke za migrante, Europa se pretvara u tvrđavu

Silvije Tomašević – Italija zatvara luke za migrante, Europa se pretvara u tvrđavu

Italija više neće imati pognutu glavu, objavio je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini i zatvorio talijanske luke za brodove koji dovoze migrante spašene iz mora. Gradonačelnici Napulja, Palerma i La Spezije pak kažu da će njihove luke biti otvorene za spasilačke brodove.

Brod “Aquarius” na kojem se nalazi 629 brodolomaca izbjeglica (od kojih 123 maloljetnika bez pratnje, 11 djece i 7 trudnica) plutao je na pola puta između Malte i Sicilije jer je Salvini zabranio ulazak toga broda u vlasništvu nevladine organizacije u talijanske luke. No, jučer poslijepodne španjolska vlada socijalističkog premijera Sancheza pristala je prihvatiti taj brod. Preko tuđih leđa Malteški premijer Joseph Muscat, s kojim je telefonski razgovarao i talijanski premijer Giuseppe Conte, ne želi dolazak brodova s izbjeglicama u tu otočnu državu. Čak je obznanio da Italija krši međunarodnu konvenciju o spašavanju ljudi u moru.

Tako se preko leđa izbjeglica lome politička koplja oko toga tko je više u pravu. Jedno je istinito, odnosno da do sada u EU nije bilo suglasja oko spašavanja izbjeglica u Sredozemnom moru i Italija ih je morala zbrinjavati. Sada je objavila da više neće.
Što se može očekivati u Europi, koja sada vrlo otvoreno govori da migrante jednostavno više ne želi i ponovno ojačava koncept poznat pod imenom “tvrđava Europa”, zatvorena za manje-više sve useljenike. Bilo bi krivo reći da su tek sada čelnici europskih država postali poput Viktora Orbana, koji je među prvima svoju državu zatvorio i spriječio migrante da preko Mađarske idu u zapadnu Europu.

Ograničavanje ulazaka, zatvaranje granica i deportacije mnoge su države, poput Austrije, Danske i Njemačke, uvele još za velike migrantske krize 2015. Slovenija se, na primjer, žicom i panelima ogradila od Hrvatske, Austrija je uvela stroge granične kontrole prema Sloveniji i redovito ih produljuje ukidajući zapravo Schengen, na što je Ljubljana izuzetno ljutita.

Novi zamah jačoj antiimigrantskoj retorici i akcijama dala su dva razloga – jačanje konzervativnih snaga u cijeloj Europi i procjena političara da su migranti dovoljno emotivna tema za političku eksploataciju i prikupljanje političkih bodova. Upravo su imigranti bili glavna tema izborne kampanje slovenskog SDS-a i njegova čelnika Janeza Janše. S druge strane, novi zamah antiimigrantskim mjerama dao je i novi val migranata zabilježen nedavno, dijelom i zbog toga što je granica između Turske i Grčke zbog međusobnih problema postala propusnija nego dosad.

Unosan biznis S druge strane, krijumčarenje ljudi vrlo je profitabilan biznis. Prema podacima Europola, najmanje šest milijardi eura okreće se godišnje u tom najbrže rastućem području kriminala. U Europi se – zbog profita – kriminalci koji su se donedavno bavili švercom droge ili krađama, “prekvalificiraju” u krijumčare ljudima. Prema podacima Europola, u 2015. godini imali su podatke o 40 tisuća ljudi za koje se vjerovalo da su uključeni u krijumčarenje migranata preko EU, i Hrvatske, dalje na zapad. Krijumčarske mreže su toliko dobro uhodane, ali su međusobno i konkurencija, tako da neke od njih – kao dio paketa usluga – nude povrat novca ne uspiju li klijenta dovesti do odredišta. Lanac krijumčarenja vrlo je složen, u njemu sudjeluju i bivši migranti, ali i korumpirani policajci i diplomati. Taj lanac ne bi opstao bez iznimne logističke podrške lokalnog stanovništva, vlasnika hotela ili prenoćišta te vlasnika vozila ili plovila.

Nepružanjem pomoći ljudima u moru krše se zakoni Međunarodno pomorsko pravo obvezuje države i zapovjednike brodova koji plove pod državnom zastavom da pomognu svakome tko se nalazi u moru u životnoj opasnosti te da ih, uz ostalo, prebaci na sigurno mjesto. Hamburška konvencija obvezuje države da na obalama zajamče službu potrage i spašavanja osoba u teškoćama. Država pak ima pravo blokirati svoje luke u sklopu isticanja vlastita suvereniteta, a u konvencijama nije eksplicitno predviđena obveza prihvata brodova s brodolomcima. Ipak, obveza glede solidarnosti je i da se mora pomoći osobama u životnoj opasnosti. Neprihvat brodova s brodolomcima mogao bi značiti i kršenje Ženevske konvencije.

Silvije Tomašević/www.vecernji.hr

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Fra Mario Knezović – Hrvati u BiH su vezani za mrtvaca koji zaudara

Vjerojatno bez namjere, ali najbolje je bošnjačku politiku u BiH izrekao Muhamed Jusufović na svečanoj …