Četvrtak , rujan 24. 2020.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / Svijet / Slovenska vlada ima loše vijesti za štediše Ljubljanske banke: “Odluka hrvatskog Vrhovnog suda je pravna pogreška”

Slovenska vlada ima loše vijesti za štediše Ljubljanske banke: “Odluka hrvatskog Vrhovnog suda je pravna pogreška”

Slovenska Vlada u utorak je priopćila da ne postoji obveza Slovenije prema isplati prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, te da je pravorijek hrvatskog Vrhovnog suda prema kojemu je Nova Ljubljanska banka solidarno odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju kao univerzalni pravni slijednik (stare) Ljubljanske banke, pravna pogreška.

Slovenska Vlada priopćenje je izdala objašnjavajući zašto je odbila izdati garanciju potencijalnim kupcima dionica NLB-a da ih mogući negativni ishod u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb neće pogoditi, jer će taj rizik preko svog fonda preuzeti Slovenija kao 100-postotni vlasnik najveće slovenske banke.

O takvoj jučerašnjoj odluci slovenske vlade složili su se svi ministri osim ministrice financija Mateje Vraničar Ermanb koja je zbog toga ponudila ostavku, ali ju premijer Miro Cerar nije prihvatio.

Neizdavanje spomenutog jamstva slovenske vlade investitorima prema ocjenama slovenskih medija i financijskih stručnjaka može smanjiti interes potencijalnih kupaca 77 posto dionica NLB-a u planiranoj privatizaciji te banke i sniziti cijenu dionice kod investitora koji daju ponudu, a vjerojatno će odgoditi privatizaciju iako se Slovenija Europskoj komisiji obvezala da će prodati 75 posto dionica NLB-a, a u njoj zadržati 25 posti, što bi trebala ispuniti do kraja iduće godine, s tim da ove godine proda 50 posto dionica.

U opširnoj elaboraciji o problematici stare devizne štednje u bivšoj SFRJ, slovenska vlada u priopćenju navodi da se 1991. godine s raspadom Jugoslavije srušio i njen bankarski sustav te da je za deviznu štednju jamčila nekadašnja Narodna banka Jugoslavije, pa bi tu problematiku trebalo riješiti sukcesijskim pregovorima.

Slovenija je, kako se tvrdi, prilikom osamostaljenja jamčila za isplatu devizne štednje štediša na svom teritoriju i nije mijenjala status podružnica Ljubljanske banke u ostalim sljednicama (Jugoslavije) dok je Hrvatska isplatu devizne štednje vezivala uz državljanstvo zbog čega je po mišljenju slovenske vlade i nastao problem “prenesene devizne štednje” zbog koje je na hrvatskim sudovima u tijeku više desetaka postupaka u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb protiv Slovenije, stare Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke.

One međutim, tvrdi se u priopćenju, nemaju nikakvih obveza prema starim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, jer su njihova potraživanja ostala u staroj Ljubljanskoj banci koja je ugašena, dok je Slovenija 1994. godine, da bi zaštitila svoje interese, osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) koja je sada u postupku privatizacije.

Presuda Europskog suda za ljudska prava prema kojoj Slovenija isplaćuje štediše u Hrvatskoj i BiH ne odnosi se na prenesenu štednju, a stajalište hrvatskog Vrhovnog suda da je NLB univerzalni pravni nasljednik – na temelju kojega se nastavljaju postupci u tužbama protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima, je pogrešno i predstavlja “pravnu zabludu”, što su utvrdili i neki sudovi u inozemstvu, tvrdi se u priopćenju slovenske vlade.

Isto tako, navodi se kako su Slovenija i Hrvatska riješile problem prenesene devizne štednje Ljubljanske banke sporazumom iz Mokrica, što su ga pred ulazak Hrvatske u EU 2013. godine potpisali tadašnji premijeri dviju država Janez Janša i Zoran Milanović, ali da ga se Hrvatska nije držala.

Riječ je o poznatoj razlici u interpretaciji tog sporazuma, jer Slovenija tvrdi da je njime određen prekid svih postupaka protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima i prebacivanje problema u sukcesijski paket, dok je više puta ponovljeno stajalište više hrvatskih vlada da je sporazumom dogovoren zastoj (“stay” u engleskom tekstu sporazuma iz Mokrica) te predviđeno da za takav zastoj dopuštenje prema hrvatskom zakonu dadu i Slovenija, odnosno Ljubljanska banka, što se do sada nije dogodilo, pa se sudski postupci u tužbama protiv Ljubljanske banke za sada nastavljaju.

Prema informaciji iz priopćenja slovenske vlade, u Hrvatskoj je pokrenuto 27 sudskih postupaka u kojima PBZ i Zagrebačka banka tuže Ljubljansku banku i traže povrat prenesenog dijela štednih deviznih depozita koji su štedišama isplaćeni u Hrvatskoj iz javnih sredstava, a trenutno ih je tijeku 15, jer su neki slučajevi pred pojedinim sudovima objedinjeni. Ti su slučajevi u različitim fazama postupka i o njima se odlučuje na više razina, a dva slučaja razmatra hrvatski Ustavni sud.

Ukupni iznos glavnice stare devizne prenesene štednje, odnosno tužbenih zahtjeva Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke iznosi 172,2 milijuna eura, ali zbog dugotrajnog postupka zatezne kamate već sada prelaze iznos glavnice, objavila je u priopćenju na svojim internet stranicama slovenska vlada.


Cerar odbio ostavku ministrice i najavio nastavak privatizacije NLB-a

Slovenski premijer Miro Cerar potvrdio je u utorak da mu je ministrica financija Mateja Vraničar Erman u ponedjeljak ponudila ostavku zbog mogućih komplikacija u postupku privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB), ali da ostavku nije prihvatio i da će se privatizacija najveće slovenske banke u državnom vlasništvu nastaviti.

Cerar je na konferenciji za novinare kazao da vlada zbog “strukovnih i političkih razloga” nije prihvatila prijedlog ministrice da Slovenija potencijalnim investitorima u NLB da jamstvo da ih neće pogoditi eventualni rezultat tužbi za tzv. prenesenu deviznu štednju Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, što bi po ocjenama promatrača moglo smanjiti interes investitora ili sniziti cijenu koja bi se za NLB mogla dobiti.

Ministrica je zato iz načelnih razloga ponudila ostavku za koju nije bilo razloga, pa sam ju odbio, kazao je Cerar, dodavši da će se privatizacija NLB-a nastaviti i da će njegova vlada ispuniti obvezu koju je dala Europskoj komisiji, prema kojoj se NLB treba privatizirati do kraja iduće godine, a država zadržati 25 posto dionica.

Cerar je kazao i da mora voditi računa i o slovenskim poreznim obveznicima čijim je sredstvima banka dokapitalizirana.

Obvezu da će NLB biti privatiziran Slovenije je Europskoj komisiji dala bivša premijerka Alenka Bratušek, a ta odluka nije bila dobro promišljena, kazao je Cerar, u vezi nekih mišljenja da banku ne bi trebalo privatizirati, jer nakon dokapitalizacije državnim sredstvima ponovo posluje s profitom.

“Mi poštujemo svoje obveze prema Bruxellesu, ali ja uvijek ponavljam da NLB ne možemo i ne smijemo prodati ispod cijene i na način koji bi oštetio naše porezne obveznike koji su u banku investirali golema sredstva”, kazao je Cerar.

Alenka Bratušek kazala je u parlamentu prošli tjedan da je na čelo vlade 2013. godine došla u situaciji kad je zbog bankarske krize Slovenija bila “pred bankrotom” zbog čega su banke morale biti dokapitalizirane s 4,5 milijarde eura.

To je tada odobrila Europska komisija, ali uz obvezu da se najveća slovenska banka privatizira kako joj više ne bi trebala državna pomoć i kako ne bi po nekim mišljenjima i dalje bila “bankomat” politici i poduzetnicima koji su od nje zahtijevali visoke kredite za koje nisu imali jamstva u stvarnoj imovini, većinom za građevinsku industriju koja je nakon ekonomske krize poslije 2009. došla u velike teškoće.

narod.hr

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Nijemci kreću s pokusom temeljnog dohotka: 1200 eura na mjesec, na tri godine, bez rada

Njemački ekonomisti i aktivisti pokrenuli su prvo dugoročno istraživanje o univerzalnom temeljnom dohotku koje bi moglo …