Utorak , rujan 29. 2020.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / BiH / Spor oko federalizacije u BiH

Spor oko federalizacije u BiH

Europski parlament (EP) je sredinom veljače 2017. godine usvojio rezoluciju u kojoj BiH poziva na reforme radi preobražaja u „potpuno djelotvornu, uključivu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana“. U članu 4. rezolucije EP-a politički lideri u BiH pozvani su i da rade na uvođenju nužnih promjena „uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, kako bi se jamčilo da se svi građani mogu kandidirati, da mogu biti izabrani i da mogu obavljati funkcije na svim političkim razinama pod jednakim uvjetima”.

Od usvajanja spomenute rezolucije u BiH ne prestaje rasprava o „načelima federalizma“ uz diskusije koje, posebno na društvenim mrežama, raspiruju međunacionalnu netrpeljivost često i izvan okvira pristojnosti. Tome doprinosi i činjenica da se, nakon svih predloženih, odbačenih i usvojenih amandmana u EP-u, o načelima federalizma u rezoluciji ništa ne precizira, tako da ih u ovoj zemlji svako tumači na svoj način. Prevladavaju dvije teorije. Jedni tvrde da je federalizam prilika za rješavanje nacionalnih pitanja u BiH i put spasa za višenacionalnu državu. Drugi, međutim, smatraju da su pod krinkom federalizma planovi za nastavak dezintegracije BiH na etničkim principima.

Rezolucija o rezoluciji i Kolinda u Neumu

Situaciju su dodatno zakomplicirala dva nedavna događaja. Jedan je rezolucija o osudi federalizacije koja „produbljuje etnonacionalne podjele i ojačava separatističke tendencije”, usvojena u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH bez nazočnosti zastupnika vodećih hrvatskih stranaka. Drugi je znanstveni skup u Neumu „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti?”, na kojem je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović govorila o unutarnjim prilikama susjedne države. Oba su izazvala brojne reakcije. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić uputio je otvoreno pismo zastupnicima federalnog Predstavničkog doma tražeći da se rezolucija o osudi federalizacije povuče, jer je „antidejtonska“ i „antiustavna“. „Rezolucija produbljuje međunacionalne podjele, provodi unitarističku, nacionalističku velikobošnjačku agendu i promovira entitetsku državnost. Činjenica da su za Rezoluciju glasali zastupnici svih bošnjačkih stranaka, a njezinom usvajanju se protivili zastupnici svih hrvatskih stranaka, u potpunosti dezavuira njezinu deklariranu namjeru osude nacionalnih podjela”, navodi, između ostalog, Ljubić.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Föderalismus (DW/S. Huseinovic)

Božo Ljubić: Rezolucija o osudi federalizacije je „antidejtonska“ i „antiustavna“

U tekstu rezolucije EP-a sporna federalizacija se spominje kao moguće načelo „nužnih promjena“ u BiH, bez preciziranja detalja. Profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić vjeruje da nije upitno to što su hrvatski europarlamentarci lobirali za etničku federalizaciju BiH. „I nije upitno da rezolucijom to nisu dobili. No, uz sve to je teško precizno utvrditi što rezolucija EP-a pod pojmom ‘federalizam u BiH’ podrazumijeva. Ali nema sumnje da ju u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH pokušavaju tumačiti kao zeleno svijetlo svome zahtjevu za trećim entitetom. Kao što nema sumnje da je na takav način, držeći lekcije po BiH, pokušava protumačiti i vrh hrvatske državne vlasti – kao što je, uostalom, to činio i nedavno u Neumu“, kaže Kukić za Deutsche Welle.

Federalizacija Federacije

Na pitanje bi li federalizacijom bila obuhvaćena cijela BiH, što bi podrazumijevalo i promjenu unutarnje dejtonske strukture, Kukić odgovara da je HDZ odustao od ideje federalizacije kao ideje preuređenja cijele BiH. „Uostalom, hitna javna isprika hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske (RS) Josipa Jerkovića, nakon izjave da bi hrvatska federalna jedinica trebala uključiti i cijelu Posavinu, dakle i dio RS-a, i naknadno pojašnjenje kako na to nije mislio i kako i Milorad Dodik i Dragan Čović misle samo na federalni dio Posavine, u prilog tome najzornije svjedoči. Jer, nije sporno da je od njega takvu javnu reakciju, s ciljem da ne izazove bijes kod Dodika, tražio njegov stranački šef. Ideja je, ponavljam, podijeliti Federaciju BiH na bošnjački i hrvatski dio, iako je to nemoguća misija – i to znaju i u HDZ-u. Stoga se nameće zaključak kako je ova stranka spremna odustati i od značajnih dijelova Federacije – recimo srednje Bosne, Sarajeva, Tuzle, Zeničko-dobojskog kantona – u kojima živi velik broj Hrvata i zadovoljiti se prostorom od Stoca do Livna kako bi na njemu imala apsolutnu vlast“, ističe naš sugovornik.

Mostarski profesor ne vjeruje da se „etničkom federalizacijom” može riješiti nacionalno pitanje bilo kojeg, pa ni hrvatskog naroda. „Potpuno suprotno, njome se proces demografskog pomjeranja stanovništva, započet ratom u prvoj polovici devedesetih godina, može samo nastaviti i u potpunosti dovršiti. A to, da bi takav proces najpogubniji bio za Hrvate BiH, uopće nije upitno“, ističe Kukić.

Bosnien und Herzegowina Sarajevo - Föderalismus (DW/S. Huseinovic)

Slavo Kukić: Ideja je podijeliti Federaciju BiH na bošnjački i hrvatski dio, iako je to nemoguća misija – i to znaju i u HDZ-u

Prijedlog Biskupske konferencije iz 2005. godine

Federalizacija na etničkom principu nije jedino rješenje koje se ovih dana spominje. Biskupska konferencija BiH ovu zemlju vidi kao državu višenacionalnih regija, sa središtima u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli. Riječ je o prijedlogu Konferencije iz 2005. godine, koji se ovih dana spominje u bh. medijima, a prema kojem bi regije, umjesto dosadašnjih „nezgrapnih“ i „neprirodnih“ entiteta, trebale biti formirane na ekonomskim, prometnim, prirodnim, povijesnim i drugim, među kojima i (više) nacionalnim načelima. I ovaj je prijedlog pretrpio brojne kritike, prvenstveno u RS-u gdje ga smatraju „opasnim”, dok pojedini hrvatski kritičari tvrde da je urađen za potrebe „bošnjačke političke vrhuške“.

Slučajno ili ne, polemika o „načelima federalizacije“ potpuno je zasjenila sve druge poruke iz rezolucije EP-a, od kojih mnoge, umjesto dezintegracije, sugeriraju reintegraciju kako bi BiH bila funkcionalna država. Riječ je o porukama koje su potpuno suprotne nacionalističkoj retorici političke elite u BiH.

Smjernice o kojima se ne govori

Tako EP u rezoluciji, između ostalog, izražava žaljenje zbog toga što etničke i političke podjele, uzrokovane „duboko ukorijenjenim dezintegracijskim tendencijama”, zbog koji je nemoguć normalan demokratski razvoj, otežavaju reformske procese. Također, izražava se žaljenje zbog pokušaja da se u glasačka pravila Odbora za stabilizaciju i pridruživanje uvede etničko blokiranje. U rezoluciji EP-a se upozorava da „fragmentiranost” i slaba suradnja među agencijama smanjuju djelotvornost u borbi protiv korupcije, te izražava zabrinutost zbog stalne fragmentacije u četiri zasebna pravna sustava. Političke vođe se pozivaju na suzdržanost od nacionalističke i secesionističke retorike koja „pogoduje razdoru” i „polarizira društvo”, te od radnji koje ugrožavaju koheziju, suverenitet i integritet BiH. EP također „duboko žali“ zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jer nije izvršila presude Sejdić-Finci i Zornić-Pilav. Izražena je i zabrinutost zbog fragmentacije i segregacije obrazovnog sustava, a vlasti se pozivaju da promiču načela tolerancije, dijaloga i razumijevanja među različitim etničkim skupinama.

dw.com

glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

U tijeku akcija Inicijative roditelja Zahtijevamo normalno školovanje našoj djeci

Poštovani, danas počinje akcija potpisivanja izjava o odgovornosti, koju su pokrenuli roditelji okupljeni oko Inicijative …