Srijeda , kolovoz 12. 2020.
Naslovnica / Svetac dana / Sveta Katarina

Sveta Katarina

Današnja zaštitnica je sveta Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica, izuzetno omiljena svetica, iako o njezinom životu znamo malo i sve se uglavnom svodi na brojne legende. Kći guvernera, rodila se oko 282. u egipatskom gradu Aleksandriji. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjesnili su strašni progoni, a naročito okrutni bili su oni u Egiptu. O egipatskim mučenicima nastale su kasnije mnoge legende, koje se nisu temeljile na povijesnim podacima već su uglavnom plod pobožne mašte. Takva je legenda i o mučeništvu svete Katarine, kršćanske djevojke na visokom položaju, iznimno lijepe i pametne. O njezinom mučeništvu koje je podnijela u Aleksandriji, pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori o caru Maksiminu Dali, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama i toliko se zaljubio u Katarinu da se zbog nje odlučio rastaviti od svoje žene. Mlada kršćanka najodlučnije se odbila udati za njega, a on ju je potom suočio s pedesetoricom filozofa, koji su je trebali uvjeriti kako Krist zbog svoje smrti na križu ne može biti Bog. Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace i oni su se obratili na kršćanstvo. Razjareni Maksimin ih je nakon mučenja pogubio, a potom je i Katarinu stavio na kotač s bodežima. Kad ga je ona dotaknula, taj se kotač raspao. Zatim su joj izvan grada odrubili glavu. Pogubljena je u Aleksandriji oko 307. Prema toj legendi anđeli su Katarinino tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Na tom mjestu podignut je kasnije glasoviti samostan svete Katarine.

Po drugoj, sličnoj legendi, Katarina je na kršćanstvo obratila ženu rimskog cara Maksencija, a nakon toga se priča poklapa s prethodnom, s jednako tragičnim krajem. Pobožnost prema svetoj Katarini posebno se razvila u srednjem vijeku, kada su joj posvećene brojne crkve i kapele u zapadnoj Europi. Sveta Ivana Orleanska, kojoj se često ukazivala, smatrala ju je svojom nebeskom savjetnicom. Jedna je od četrnaestero svetih pomoćnika. Zbog svoje učenosti i mudrosti proglašena je zaštitnicom knjižnica, knjižničara, učitelja, arhivista, znanstvenika, filozofa, propovjednika, teologa, odgojitelja, učenika, studenata, tajnica, stenografa i pisara, zbog govorničke vještine zaštitnicom pravnika, branitelja i odvjetnika, zbog načina kako je mučena zagovornicom obrtnika koji se u svom poslu susreću s kotačima i noževima (mlinari, kolari, lončari, prelci, brusači, mehaničari, strojari, tokari, klobučari, galanteristi), a pored toga i zagovornicom djevojaka, neudatih žena, dadilja, bolničarki, kitničarki i umirućih. Zaštitnica je mnogih biskupija, gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Gornji grad, Domagović kod Jastrebarskog, Dubranec kod Velike Gorice, Nijemci, Cerić kod Nuštra, Gaj kod Lipika, Dapci kod Čazme, Nevinac kod Nove Rače, Samarica kod Ivanske, Krapina, Stubičke Toplice, Zagorska Sela, Sirova Katalena kod Đurđevca, Hlebine, Gornji Mihaljevec, Komarevo kod Siska, Brestača kod Novske, Divuša kod Dvora, Stružec kod Popovače, Kunići Ribnički kod Netretića, Josipdol, Lokve, Lindar kod Pazina, Selce kod Crikvenice, Novalja na Pagu, Vukšić kod Benkovca, Zemunik Donji, Novigrad zadarski, Gornji Gradac kod Ružića, Dubravice kod Skradina, Ljubitovica kod Segeta, Jajce, Kreševo, Grude, Ljubuški, Sot kod Šida, Šupljak kod Subotice).

zupajastrebarsko.hr/glasbrotnja.net

About glasUrednik

Pročitajte i ovo

Sveti Siksto II, papa i mučenik

Današnji sveti zaštitnik, rimski biskup, papa Siksto (Sixtus) II, prema knjizi Liber Pontificalis bio je …