Četvrtak , listopad 29. 2020.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / BiH / Od svih zemalja jugoistočne Europe investitori najmanje zainteresirani za ulaganje u BiH

Od svih zemalja jugoistočne Europe investitori najmanje zainteresirani za ulaganje u BiH

Korupcija je i dalje jedan od najvećih problema većine država Zapadnog Balkana, kada su u pitanju poslovno okruženje i investicijska klima, proizlazi iz godišnjeg izvješća State departmenta koji se izrađuju u cilju pružanja pomoći američkim tvrtkama pri donošenju poslovnih odluka, a kojeg je objavio Radio Slobodna Europa (RSE), a prenosi Dnevni list.

U izvješću se opisuju i uvjeti na tržištima, BiH, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore i to u pogledu elemenata poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sustava i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih poduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i sigurnosnog okruženja.

Inače, ekonomski stručnjaci u američkim veleposlanstvima i diplomatskim misijama ova godišnja izvješća pripremaju analizirajući više od 165 inozemnih tržišta.

Korupcija i dalje problem

BiH je otvorena za strana ulaganja, ali investitori moraju prevladati endemsku korupciju, složene zakonske i regulatorne okvire i vladine strukture, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sustav, navodi se u izvješću State departmenta kada je riječ o BiH.

„Ekonomske reforme za završetak tranzicije iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentiranu budućnost odvijale su se polako i zemlja ima relativno nisku razinu inozemnih izravnih investicija (SDI). Prema Središnjoj banci BiH, SDI u BiH u prvih devet mjeseci 2019. iznosile su 505 milijuna USD. Ukupna SDI u 2018. godini iznosila su 458 milijuna USD“, navodi se u izvješću.

State department navodi i da je, prema izvješću Svjetske banke o lakoći poslovanja u 2020. godini, BiH među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u jugoistočnoj Europi, s rangom od 90 od 190 globalnih ekonomija.

„Izvješće Svjetske banke svrstava BiH posebno nisko zbog njenih dugotrajnih i napornih procesa započinjanja novog posla i dobivanja građevinskih dozvola“, navodi State department ističući da su oba ta pitanja utjecala na američke kompanije.

Samo uporni će zaraditi u BiH

Navodi da se prije pandemije COVID-19 očekivalo da će se ekonomski rast BiH ubrzati u 2020. godini da bi 2021. dostigao četiri postotka, potpomognut uglavnom potrošnjom i donekle javnim investicijama. Gospodarstvo BiH se proširilo za procijenjenih 3% u 2019. godini, a domaća potražnja je i dalje dominantni pokretač rasta, ocjenjeno u Izvješću.

State department ukazuje i da su američka ulaganja u BiH niska zbog male veličine tržišta, relativno niske razine prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti za ulaganje.

„Većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju mali prodajni uredi koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja u BiH“, navodi se u Izvješću u kome se zaključuje i da američke tvrtke sa predstavništvima u BiH, uključuju velike multinacionalne kompanije i tržišne lidere u svojim sektorima, kao što su Coca-Cola, Microsoft, Cisco, Oracle, Pfizer, McDonalds, Marriott, Caterpillar, Johnson & Johnson, FedEk, UPS, Philip Morris, KPMG, Price VaterHouse Coopers i drugi.

State department istovremeno navodi da BiH nudi poslovne mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima i da su tvtke koje su uspele prevladati izazove uspostavljanja prisustva u BiH s vremenom često vraćale svoja ulaganja.

Pohvale za Srbiju: Popravlja se investicijska klima

Investicijska klima u Srbiji se umjereno popravlja posljednjih godina, vođena makroekonomskim reformama, većom financijskom stabilnošću, unaprijeđenom fiskalnom disciplinom i procesom pristupanja Europskoj uniji koji predstavlja poticaj za pravne promjene koje unaprjeđuju biznis okruženje, navodi se u ovogodišnjem globalnom izvješću State departmenta.

„Vlada Srbije uspješno je završila trogodišnji stand-bay aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i premašila sve svoje fiskalne ciljeve za 2018. godinu“, naglašava se u izvješću i dodaje da je Vlada potpisala novi 30-mjesečni instrument za koordinaciju politike sa MMF-om, kao i da je Srbija za četiri mjesta napredovala na Duing biznis listi Svjetske banke i da je sada rangirana kao 44-a.

Važan prioritet za vladu Srbije i dalje je privlačenje stranih investicija, stoji u izvješću i ističe da američki investitori pozitivno ocjenjuju Srbiju, posebno strateški položaj zemlje, dobro obrazovanu i isplativu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, investicijske poticaje i sporazume o slobodnoj trgovini s ključnim tržištima, prije svega sa EU.

Ipak, unatoč značajnom napretku, pred Srbijom su, kako se navodi, i dalje izazovi, posebno u pogledu administrativnog kašenjenja i korupcije, ali i neriješeno pitanje državnih poduzeća koja su veliki gubitaši, siva ekonomija, korupcija i neučinkovit pravosudni sustav ali i politički utjecaj na odluke službeno neovisnih regulatornih tijela.

Na zakonodavnom polju, Vlada Srbije je provela značajne reforme Zakona o radu, građevinskih dozvola, inspekcije, javnih nabavki i privatizacije koje su pomogle napretku gospodarskog okruženja, a ukoliko Vlada Srbije provede obećane reforme tijekom procesa pristupanja EU, poslovne mogućnosti bi mogle nastaviti rasti u sljedećim godinama, zaključuje State department u svojoj analizi.

Kosovo: Ozbiljni strukturni problemi

Potencijal Kosova za privlačenje stranih, izravnih investicija ograničen je neuspjehom u rješavanju nekoliko ozbiljnih strukturnih pitanja, navodi State department.

Kao glavni problemi ističu se – ograničena regionalna i globalna ekonomska integracija, politička nestabilnost i miješanje u ekonomiju, korupcija, nepouzdana opskrba energijom, veliki neformalni sektor, poteškoće u uspostavljanju imovinskih prava i slaba vladavina zakona.

„Uz pomoć USAID-a, Vlada Kosova nastavila je niz reformi poslovnog okruženja koje su tijekom godina doprinijele poboljšanju rangiranja i rezultata Kosova u Izvješću o poslovanju Svjetske banke“, piše u izvješću.

Kao otežavajuća okolnost za provođenje imovinskih prava spominje se spor sa Srbijom.

Visoku stopu nezaposlenosti na Kosovu (25,7% 2019. godine) javnost kontinuirano svrstava među svoje najveće probleme, napominju autori izvješća. Dodaje se da su niskom stopom nezaposlenosti više pogođeni oni koji su u potrazi za prvim poslom i žene.

“Unatoč izazovima, Kosovo je privuklo niz značajnih investitora, uključujući nekoliko međunarodnih firmi i američke franšize. Neke investitore privuklo je relativno mlado stanovništvo Kosova, niski troškovi radne snage, relativna blizina tržišta EU i prirodni resursi”, zaključuje se u dijelu izvješća koji se odnosi na Kosovo.

U Hrvatskoj potrebna značajna strukturna reforma

Hrvatska je postala članica EU 2013. godine, što je poboljšalo njenu ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja, zaključuje State department u Izvješću o investicijskoj klimi.

„Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge izravne koristi od ulaska u EU tek se očekuju“, dodaje se i ističe kako se hrvatska vlada obvezala da će poduzeti „zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila zapreke ulaganjima, usmjerila birokraciju i javnu upravu i učinkovitije programirala fondove EU“.

State department smatra da je Hrvatska sporo izvodila obećane reforme, ali se i navodi da je Vlada Hrvatske voljna da se na višim razinama sastane sa zainteresiranim investitorima i pomogne u rješavanju problema.

„Premijer Andrej Plenković bivši je član Europskog parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu s preporukama EU i globalnih financijskih institucija. Njegova vlada surađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Hrvatskoj i privlačenju investicija“, navodi se.

Ističe se da je snaga hrvatske ekonomije u niskoj inflaciji, stabilnom deviznom tečaju i razvijenoj infrastrukturi. „Povijesno gledano, najperspektivniji sektori za ulaganja u Hrvatskoj bili su turizam, telekomunikacije, farmacija i bankarstvo“, navodi SD.

U Izvješću se zaključuje da, iako je hrvatska ekonomija bila stabilna uoči globalne epidemije COVID-19, vlada je krajem travnja procijenila da će BDP pasti za najmanje 9,4% u 2020. godini.

„Turizam izravno doprinosi 12% hrvatskog BDP-a, pa i do 20% kada se uključe i neizravni doprinosi sektora. Očekuje se da će turistički sektor pretrpjeti ogromne gubitke zbog krize COVID-19“, navodi se, ali i da utjecaj COVID-19 nije u potpunosti negativan, odnosno da je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih službi javne uprave i da će vjerojatno i povećati napore u toj oblasti.

Dodaje se da je ekonomija opterećena velikom vladinom birokracijom, lošim državnim poduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskoj razini inozemnih investicija.

Navodi se i da je bankarski sustav u Hrvatskoj dobro podnio globalnu financijsku krizu, ali da je bio opterećen financijskim troškovima vezanim za pretvaranje zajmova švicarskih franaka u eure koje je naredila vlada u 2015. godini.

„Iako vlada nastavlja postupno poboljšavati poslovno okruženje, njen primarni fokus ostaje na sprječavanju gubitka radnih mjesta u državnim poduzećima i „strateškim“ sektorima“, zaključuje se u Izvješću.

Crna Gora: Kineski kredit povećati će javni dug – korupcija ostaje glavni problem

Unatoč zakonskim poboljšanjima, korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije, navodi State department.

Korupcija i percepcija korupcije su značajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru. Stupanj zabrinutosti građana zbog korupcije je uobičajeno visok u istraživanjima javnog mnijenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori, ističe se u dijelu izvješća koji je posvećen prevenciji korupcije.

Država ostaje ovisna od uvoza iz susjednih zemalja, usprkos značajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnje hrane, piše u izvješću.

Odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda u Crnoj Gori jedan je od najvećih u regiji – jedna je od napomena State departmenta.

Javni dug je trenutno na 76,9% BDP-a, uz prognozu da će se povećati na više od 80% nakon otplate duga za izgradnju autoputa od milijardu dolara kineskoj Ek/Im banci, napominje se.

Podsjeća se na ocjenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz travnja ove godine, prema kojem Crnu Goru čeka pad ekonomije od 9%. Ekonomski pad, kako se navodi, proizlazi iz velike ovisnosti crnogorske ekonomije od turizma. Turistički sektor zauzima četvrtinu BDP-a.

Nijedna zemlja ne dominira izravnim stranim investicijama, a najznačajnije su investicije iz Italije, Mađarske, Rusije i Srbije, dok State department napominje i da novi interes za ulaganjima dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbajdžana, Kine, Turske i Sjedinjenih Američkih Država.

Kao projekti u energetskom sektoru spominju se podvodni kabl do Italije za prijenos električne energije i namjera crnogorske vlade da razmotri uvoz američkog tečnog prirodnog plina preko luke Bar.

Također, postoji nekoliko tekućih konvencionalnih energetskih projekata širom zemlje, uključujući kontroverznu ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka termoelektrane na ugalj u Pljevljima koju financira Kina i niz projekata za izgradnju malih hidroelektrana, stoji u izvješću, a spominju se i ugovori o koncesiji za istraživanje nafte i plina na moru koje je Vlada Crne Gore potpisala sa dva konzorcija – talijansko-ruskim konzorcijem Eni/Novatek i grčko-britanskim konzorcijem Energean Oil/ Mediterranean Oil and Gas.

Ekonomski rast Severne Makedonije

Rad Sjeverne Makedonije na članstvu u NATO-u i napredak u nastojanjima da pristupi EU rezultirali su pozitivnim ekonomskim rastom, o čemu svjedoči snažan rast BDP-a od 3,6% u 2019. godini, ocjena je State departmenta kada je u pitanju Sjeverna Makedonija.

Zaključuje se da je država sada punopravna članica Sjevernoatlantske alijanse kao i da je Vijeće EU-a odlučilo otvoriti pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom 25. ožujka 2020. Također se navodi da je potpisivanjem Prespanskog sporazuma 17. lipnja 2018. godine riješen višedesetljetni spor oko imena sa Grčkom što je otvorilo put Sjeverne Makedonije ka pridruživanju NATO-u i EU.

Privlačenje stranih izravnih investicija jedan je od glavnih vladinih stupova za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, navodi se. Sjeverna Makedonija održava relativno popustljiv regulatorni okvir, a njene institucije pružaju jednak tretman stranim investitorima i domaćim poslovnim interesima pod sličnim okolnostima. Tijekom 2019. brojne države i strane kompanije najavile su ulaganja u Sjevernu Makedoniju i nove operacije u slobodnim ekonomskim zonama poznate pod nazivom Tehnološke industrijske razvojne zone (TIDZ), podsjeća State department.

Odnos Vlade Sjeverne Makedonije prema stranim direktnim investicijama, zajedno sa njenim regulatornim i institucionalnim okvirom i dalje ostaje atraktivan za američke investicije, navodi se u izvješću i dodaje da sukladno tome brojne američke kompanije uspješno posluju u Sjevernoj Makedoniji.

Izvješće o poslovanju Svjetske banke za 2020. godinu rangirao je Sjevernu Makedoniju na 17. mjesto na svijetu za poslovanje, što je sedam mjesta manje u odnosu na prethodnu godinu, zaključuje se u izvješću i dodaje da je agencija Fitch Ratings nadogradila prethodni kreditni rejting Sjeverne Makedonije sa BB na BB + sa stabilnim izgledima, dok je Standard & Poor’s potvrdio svoj kreditni rejting na BB- sa stabilnim izgledima.

Podsjeća se da je Transparency Internationa prema indeksu percepcije korupcije u 2019. godini rangirao Sjevernu Makedoniju na 106. mjesto od 180 zemalja, što je 13 mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu.

Neke nevladine organizacije procjenjuju da je dominantna uloga vlade koju vodi VMRO-DMPNE u ekonomiji stvorila mogućnosti za korupciju, dok je vlada predvođena SDSM-om, koja je stupila na dužnost 2017. godine i obvezala se da će poboljšati transparentnost i vladavinu zakona, uspjela prenijeti određenu moć s političkih partija pravosudnim institucijama, navodi State department.

Ocjenjuje se da će usprkos ekonomskom napretku, socijalna i ekonomska kriza izazvane pandemijom COVID-19 imati ozbiljan utjecaj na ekonomiju Sjeverne Makedonije i sposobnost apsorbiranja stranih investicija.

 

/Republikainfo.com/

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Dr. Mila Alečković: Maske su jedan vid zlostavljanja djece!

Gost emisije “Intervju” bila je prof. dr. Mila Alečković, koja je do sada u svoju …