Četvrtak , listopad 18. 2018.
Naslovnica / Najnovije vijesti / vijesti / TKO GRIJEŠI, TAJ I PLAĆA: Prodali mu nepostojeći stan, pa sad čeka milijunčić od države Hrvatske

TKO GRIJEŠI, TAJ I PLAĆA: Prodali mu nepostojeći stan, pa sad čeka milijunčić od države Hrvatske

Gospodinu iz Zagreba, kojem je Općinski građanski sud u Zagrebu prodao stan iako ta nekretnina uopće ne postoji, država će sada platiti odštetu, sudske troškove i kredit što ga je podigao za kupnju stana – ukupno 945 tisuća kuna.

 

 

Nepravomoćna je to odluka Općinskog suda u Velikoj Gorici koji je presudio u korist ovog gospodina i naložio državi da mu podmiri svu štetu učinjenu propustom suda u Zagrebu. Naime, osim što je ostao bez stana, gospodin iz Zagreba (osobni podaci poznati redakciji Telegrama) završio je u dugogodišnjem kreditu, a istovremeno je morao plaćati i najamninu za podstanarski stan u kojem živi sa suprugom.

Kada je u studenom 2013. odlučio na dražbi kupiti stan nije slutio da nekretnina za koju je zainteresiran uopće ne postoji. Sve se činilo regularno. Ni u što nije sumnjao budući da je dražbu organizirao Općinski građanski sud u Zagrebu. Na tom istom sudu vođena je i ovrha zbog koje je do prodaje stana uopće došlo. Naime, tvrtka Šimecki, u čijem je vlasništvu stan bio još od 2004. godine, imala je nepodmirena dugovanja prema HEP-Toplinarstvu pa je stan zato završio na javnoj dražbi.

Ukupno se radilo o 47,65 kvadrata stambenog prostora na prvom katu zgrade u ulici Dužice 23. Za ovaj je stan gospodin ponudio 430 tisuća kuna. Ubrzo je donijeto i sudsko rješenje kojim je stan dosuđen upravo njemu. No, prodaja se ubrzo počela komplicirati. Na kraju je propala i gospodin je još uvijek podstanar. Telegram donosi detalje njegovog slučaja koji će državu zbog greške na sudu prilično koštati.

 

 

Treba li sumnjati u zemljišne knjige?

“Ovdje je očito došlo do nezakonitog postupka suda”, naveo je kupac spornog stana u tužbi što ju je odlučio podnijeti protiv države smatrajući se oštećenim postupkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ovaj čovjek imao je puno povjerenje u zemljišne knjige i baš niti jedan razlog da posumnja u dokumente prema kojima je sud na dražbi prodavao stan tvrtke Šimecki. Na osnovu tih istih dokumenata sud je vodio i ovršni postupak zbog dugova Šimeckog.

Kako bi uopće mogao kupiti stan gospodin je podigao kredit u Imex banci. Posljednju ratu od 399,80 eura trebao bi platiti 1. svibnja 2034. Da bi dobio kredit morao je platiti i 558 eura bankarske naknade te još tri tisuće kuna javnobilježničkih troškova. U međuvremenu je, u kolovozu 2014., morao u podstanare jer do svog stana nije mogao, budući da nije postojao. Najamnina mu je iznosila 2.500 kuna. I to će mu prema presudi morati nadoknaditi država.

Nakon što je platio kupovninu za stan, nekretnina je u siječnju 2014. i upisana na njegovo ime, ali nije postao stvarni vlasnik. Upis je doduše obavljen na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, a novcem što ga je platio za kupoprodajnu cijenu trebalo je biti podmireno dugovanje HEP-Toplinarstvu. Još 150 tisuća kuna ostalo bi tvrtki Šimecki.

Vrlo brzo, međutim, kupac će shvatiti da ni stan ni zgrada u kojoj se trebao nalaziti u stvarnosti ne postoje, već se na tom mjestu, u Dužicama 23 nalazila sasvim druga zgrada. Zgrada u kojoj je bio stan u vlasništvu Šimeckog ranije je srušena i na njezinom mjestu izgrađena je nova zgrada. Ona je uredno i upisana u zemljišne knjige, no ovrha nad nekretninom tvrtke Šimecki i prodaja stana zbog duga HEP-Toplinarstvu provedena je na osnovu starih podataka, tzv. knjige položenih ugovora. Ti ugovori predstavljaju potvrdu o vlasništvu nad nekretninom. Da knjige položenih ugovora i zemljišne knjige budu ispravno spojene, te da predstavljaju relevantan dokument brinu Zemljišno-knjižni odjeli općinskih sudova u Hrvatskoj. U ovom slučaju to je morao učiniti odjel zagrebačkog Općinskog građanskog suda.

 

 

Kupac nije uspio ni vidjeti svoj budući stan

Koliko je ovaj slučaj bizaran potvrđuje i detalj rasvijetljen tijekom sudskog postupka. Naime, sudski ovršitelj koji je trebao po nalogu suda pogledati nekretninu tvrtke Šimecki što se našla pod ovrhom, učinio je to uoči dražbe. No, kako u Dužicama 23 nije zatekao ni predstavnika ovrhovoditelja, odnosno HEP-Toplinarstva, ni ovršenika, tvrtke Šimecki, jednostavno nije mogao identificirati pojedine stanove u zgradi. Kada je novac, što ga je uplatio ovaj gospodin trebao biti raspoređen na račune HEP-Toplinarstva i Šimeckog, u lipnju 2014., konačno se i službeno ispostavilo da stan u stvarnosti ne postoji. Potvrdio je to Šimecki dokumentom kojeg je dostavio sudu.

“Ovaj kupac se nije pojavio na zakazanom razgledavanju nekretnine, a nije tražio ni da mu se to naknadno omogući”, napomenuli su predstavnici države na sudu potvrdivši da je upravo ovaj gospodin iz Zagrebu na kraju dao najbolju ponudu za stan. Krivnju sa suda, sudaca i službenika u zemljišno-knjižnom odjelu pokušali su otkloniti tvrdeći da je kupac imao odvjetnike koji su mu trebali pomoći i zaštititi ga tijekom kupnje nekretnine na dražbi.

 

 

Tko je procijenio vrijednost nepostojećeg stana?

Pravdali su se i da u zemljišnoj knjizi nije bilo niti jednog podatka koji bi upućivao da postoji tzv. poduložak u knjizi položenih ugovora. U tim dokumentima bile su upisane promjene, ali je Zemljišno-knjižnom odjelu to očito promaklo. Promjene koje su učinjene, nakon što je izgrađena nova zgrada u Dužicama 23 napravljene su na osnovu podataka iz katastra, kao i podataka koje je dostavila tvrtka Šimecki. Zato predstavnici države tvrde da su u toj tvrtki, koja će se kasnije naći pod ovrhom, morali znati za nove podatke o nekretnini u Dužicama.

“Dva dana nakon dražbe nazvao sam u tvrtku Šimecki čiji direktor uopće nije znao o kakvom stanu govorim. No, naknadno mi se javila jedna zaposlenica i rekla mi da stan u Dužicama 23 više ne postoji jer je na tom zemljištu izgrađena nova zgrada. Ja sam više puta sa suprugom prošao kraj te zgrade i vidio da su na jednom stanu, lijevo na prvom katu, spuštene rolete. Pretpostavio sam da je upravo to naš budući stan. Doista ne znam kako je sud napravio procjenu vrijednosti nekretnine prije nego što ju je ponudio na dražbi”, rekao je gospodin iz Zagreba na sudu.

Njegova supruga dodala je kako su i ranije u par navrata pokušali kupiti stan na dražbi, ali se na rezgledavanju stana nikada nitko iz tvrtke koja je bila pod ovrhom nije pojavljivao. Zato njih dvoje uoči te dražbe i nisu otišli u Dužice 23.

 

 

Šefica sa suda priznala: Greške su moguće

Bivša voditeljica Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Renata Čiček tijekom procesa je priznala kako, na žalost, postoji mogućnost da se za određene nekretnine vodi dvostruka, paralelna evidencija. U pitanju je evidencija prema knjizi položenih ugovora i prema tzv. glavnoj knjizi. Na kraju su i predstavnici države na sudu potvrdili kako je u ovom slučaju nesporno da je stara zgrada u Dužicama 23 srušena te da je na istoj parceli napravljena nova, a da je ovrha vođena prema podacima za staru, srušenu građevinu.

Sud je tijekom procesa utvrdio da dostupni podaci u zemljišnim knjigama nisu provjeravani iako to propisuju Zakon o zemljišnim knjigama, Zemljišnoknjižni poslovnik i Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. Referentni Zemljišno-knjižnog odjela to jednostavno moraju provjeriti, navodi se u presudi.

“Utvrđeno je da je nezakonitim i nepravilnim radom ovlaštenih osoba Općinskog građanskog suda u Zagrebu kupac pretrpio imovinsku štetu”, zaključeno je u presudi protiv Republike Hrvatske.

(Izvor: Telegram.hr)

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Priopćenje udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara

Ponukani jednostranim, pristranim, neistinitim i napadačkim tonovima pojedinih medija spram hrvatskih branitelja koji se ne …