Srijeda , prosinac 2. 2020.
Naslovnica / Istaknuto / Tvorac švedskog normalnog života u doba pandemije: Zatvaranje granica su smiješne, zatvaranje škola nema smisla
Anders Tegnell

Tvorac švedskog normalnog života u doba pandemije: Zatvaranje granica su smiješne, zatvaranje škola nema smisla

Dok je veći dio Europe prošlog mjeseca uveo stroga ograničenja u javnom životu kako bi zaustavio širenje koronavirusa, Švedska je odlučila ići drugačijim putem. Nije krenula u karantenu niti nametala stroge politike socijalnog distanciranja. Umjesto toga, izbacila je dobrovoljne, temeljene na povjerenju, mjere, savjetovala je starijim osobama da izbjegavaju socijalni kontakt i preporučila ljudima da rade od kuće, redovno peru ruke i izbjegavaju putovanja. No, granice i škole za mlađe od 16 godina i dalje su otvorene – kao i mnoge tvrtke, uključujući restorane i barovi, javlja tportal.

Takav pristup naišao je na oštre kritike 22 ugledna švedska znanstvenika koji su prošli tjedan u listu Dagens Nyheter napisali da su vlasti u javnom zdravstvu propale i pozvale političare da krenu s oštrijim mjerama. Razlog za to je visoki broj smrtnih slučajeva koronavirusa u domovima za starije i opća stopa smrtnosti u Švedskoj, na milijun stanovnika, koja je veća od stope susjednih zemalja.

Prema posljednjim podacima Švedska ima 15.322 oboljela, 1765 preminulih osoba od čega ih je 185 umrlo u posljednja 24 sata što je najveći porast u jednom danu od izbijanja epidemije. Oporavljenih je 550, a broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika 175. Istovremeno testirali su skoro 75 tisuća ljudi.

Anders Tegnell, epidemiolog Švedske agencije za javno zdravstvo, ključan je čovjek u toj priči. Za časopis Nature govorio je o švedskom pristupu.

Naveo je da im je cilj kao i u mnogim drugim zemljama, izravnati krivulju, usporavajući širenje što je više moguće jer u suprotnom zdravstveni sustav i društvo propadaju.

‘Ovo nije bolest koja se može zaustaviti ili iskorijeniti, barem dok se ne proizvede cjepivo. Zato smo se odlučili nešto drugačije postupiti.

Švedski zakoni o zaraznim bolestima uglavnom se temelje na dobrovoljnim mjerama – na individualnoj odgovornosti. Jasno piše da građanin ima odgovornost da ne širi bolest. Od toga smo započeli, jer ne postoji velika pravna mogućnost kojom bi mogli zatvoriti gradove u Švedskoj. Karantena se može razmotriti za ljude ili male prostore, poput škola ili hotela. Ali zakonski ne možemo u karantenu staviti zemljopisno područje’, pojasnio je Tegnell.

Upitan na čemu je zasnovan takav pristup kazao je da je teško je govoriti o povijesnim znanstvenim osnovama strategije s obzirom na vrstu bolesti, jer o njoj se ne zna puno i uči se o njoj iz dana u dan.

‘Po mom mišljenju, grad u karanteni i zatvaranje granica – ništa za to nema znanstvenu osnovu. Pogledali smo nekoliko zemalja Europske unije kako bi utvrdili jesu li objavile bilo kakvu analizu učinaka tih mjera prije nego što su pokrenute, a nismo vidjeli gotovo ništa. Zatvaranje granica, prema mom mišljenju, smiješno je, jer COVID-19 postoji u svakoj europskoj državi sada. Imamo više briga zbog kretanja unutar Švedske’, pojasnio je Tegnell.

Odgovarajući na kritike da im je pristup previše opušten i da riskiraju živote ljudi više nego što je potrebno naveo je da to nije točno.

‘Došlo je do povećanja, ali ono nije dramatično. Naravno, idemo u fazu epidemije u kojoj ćemo u sljedećih nekoliko tjedana vidjeti puno više slučajeva – više ljudi u jedinicama intenzivne njege – ali to je kao i svakoj drugoj državi. Nigdje u Europi nije se uspjelo znatno usporiti širenje.

Što se tiče škola, uvjeren sam da će ostati otvorene na nacionalnoj razini. Nalazimo se usred epidemije i prema mom mišljenju znanost pokazuje da zatvaranje škola u ovoj fazi nema smisla. Morate zatvoriti škole prilično rano u epidemiji da biste postigli učinak. U Stockholmu, koji ima većinu slučajeva Švedske, sada smo blizu vrha krivulje, tako da je u ovoj fazi zatvaranje škola besmisleno. Za mlađe generacije od velike važnosti su psihičko i fizičko zdravlje’, pojasnio je.

Upitan misli li da je njihov pristup uspješan kazao je da je prerano dati odgovor na to.

‘Svaka zemlja mora dostići ‘imunitet krda’ na ovaj ili onaj način. Dovoljno je signala koji pokazuju kako možemo razmišljati o imunitetu krda, o ponovnoj pojavi. Dosad je globalno prijavljeno vrlo malo slučajeva ponovne infekcije. Koliko će trajati imunitet krda ne znamo’, naglasio je i priznao da su podcijenili probleme u domovima za starije i nemoćne i kako se mjere u njima primjenjuju.

‘Trebali smo to temeljitije kontrolirati. Suprotno tome, zdravstveni sustav, koji je pod neobičnim pritiskom, ipak je uvijek bio ispred krivulje’, kazao je Tegnell, prenosi tportal.

Foto: Ali Lorestani/EPA/Hina

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Antun Babić: Hrvatskoj treba novi domoljubni vođa – Karolina Vidović Krišto

Kada tvrdim da je Hrvatska, pa i cijeli svijet, u nezamislivo opasnoj krizi, nisam otkrio …