Petak , kolovoz 7. 2020.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Zdravlje / Evo što sve pesticidi čine našem organizmu! Doznajte i kako se zaštititi!

Evo što sve pesticidi čine našem organizmu! Doznajte i kako se zaštititi!

Čuvajući okoliš, čuvate ne samo svoje zdravlje, već i zdravlje svojih najmilijih. No, izgleda kao da je mnogima na prvom mjestu vlastita udobnost, a tek tamo negdje daleko na listi prioriteta nalazi se uopće spoznaja da ‘taj neki okoliš’ uopće zaslužuje ikakvu brigu.

O problematici okoliša i njegova utjecaja na zdravlje razgovarali smo s Ilonom Sušac, dr. med., specijalisticom onkologije i radioterapije iz Poliklinike Eljuga.

Ovaj zanimljiv intervju s dr. Sušac, prepun korisnih informacija, objavljen u tjedniku 7Dnevno, donosimo u tri nastavka na našem portalu. Prvi smo predstavili u petak, drugi u subotu, a treći i posljednji slijedi danas.

Koliko su pesticidi štetni za naše zdravlje, ali i za okoliš?

Više od 1000 aktivnih tvari koristi se za proizvodnju oko 40 000 komercijalnih pripravaka pesticida, a primijeni se više od 2,5 milijuna tona pesticida godišnje u svijetu.
Svi su pesticidi otrovi, pa su prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN14/14) svrstani na temelju otrovnosti u tri skupine.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 3.000.000 ljudi na godinu se otruje pesticidima, a 220.000 ljudi umre od posljedica trovanja pesticidima. Problem nije samo u akutnoj toksičnosti. Daleko su važnije kronične posljedice.

Iako su mnogi pesticidi već odavno zabranjeni, zbog svoje izuzetne kemijske stabilnosti, spore biorazgradivosti, koncentriranja i održavanja u prehrambenom lancu, nakupljanja u okolišu, u humanom masnom tkivu, serumu i mlijeku, njihove posljedice očituju se s vremenskim odmakom i dugo u vremenu.

Osim akutnog i kroničnog izravnog toksičnog efekta na mnoge organe i organske sustave čovjeka, sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju sposobnost pesticida da djeluju kao endokrini disruptori (remete rad hormonskog sustava čovjeka), što za posljedicu ima različite poremećaje metabolizma, razvoja i reprodukcije.

Svjetska zdravstvena organizacija definirala je endokrine disruptore 2002. g. kao „tvari ili spojeve koji mijenjaju funkciju/funkcije endokrinog sustava i time dovode do štetnih učinaka na zdravlje zdravog organizma, njegova potomstva i (sub)populacija”.

Posljedice djelovanja pesticida na endokrini sustav čovjeka mogu biti: prekid ili poremećaj razvoja seksualnih i reprodukrivnih organa u vrijeme intrauterinog razvoja kod oba spola, smanjena fertilnost kod oba spola, pretilost kod oba spola, razvoj karcinoma čiji je rast ovisan o djelovanju spolnih hormona (rak dojke, rak prostate).

Zbog inteferencije s tiroidnim hormonima, koji su važni za razvoj središnjeg živčanog sustava intrauterino i nakon rođenja, povećana je incidencija neurobihevioralnih poremećaja, disleksije, mentalne retardacije, ADHD-a, poteškoća u učenju, depresije i drugih poremećaja raspoloženja (podatke objavila SZO/WHO 2012). U nekim zemljama ti poremećaju zahvaćaju čak 5-10% rođene djece, a incidencija autizma i sličnih poremećaja dostiže 1% (Newbold & Heindel 2010).

Zaključno, uz neurološki sustav, endokrini sustav je glavni kontrolor i regulator svih funkcija organizmu čovjeka, a najvažnije su: metabolizam, rast, razvoj i reprodukcija. Čine ga žlijezde koje svoje produkte hormone luče izravno u krvotok kako bi mogli djelovati na udaljenim ciljnim organima. Dakle, pesticidima smo poremetili rad „policije i vojske“ u našem organizmu.

Koje voće na sebi i u sebi sadrži najviše ostataka pesticida? Koje su Vaše preporuke?

Suvremena proizvodnja prehrambenih proizvoda je gotovo u potpunosti ovisna o upotrebi pesticida. Pesticide ne možemo izbjeći. Moramo naučiti živjeti s njima. Porast kontaminacije prehrambenih proizvoda pesticidima je doveo do potrebe za otkrivanjem načina za smanjenje štetnih učinaka. Smanjivanje rizika utjecaja pesticida postiže se dobrom poljoprivrednom praksom, poštivajući dozu i vrijeme karence te kontrolom sigurnosti hrane mjerenjem maksimalne razine ostatka pesticida. (engl. maximum residue level-MRL).

Maksimalna količina ostataka pesticida je maksimalna koncentracija ostataka koja je legalno dopuštena u hrani i životinjskom krmivu (mg/kg). Količina ostataka pesticida u prehrambenim proizvodima je određena zakonom. Problem je istodobna prisutnost više raznih pesticida u različitim namirnicama, ali i vrlo komplicirane matrice – velik broj različitih spojeva, niske maksimalne dopuštene vrijednosti ( npr. za dječju hrana u MRL iznosi 3 μg/kg za pojedine spojeve).

Brojne tehnike procesiranja hrane, bilo u industriji ili u kućanstvima, mogu dovesti do smanjenja sadržaja ostataka pesticida. Njihovo uklanjanje iz namirnice ovisi o kemijskim karakteristikama pesticida, vrsti prehrambenog proizvoda u kojem se nalaze te o načinu procesiranja hrane. Razni pripremni postupci uključuju pranje vodom, pranje kemijskim otopinama, guljenje.

Termički postupci obrade uključuju pasterizaciju, blanširanje, kuhanje, prženje, pečenje. Manufakturna proizvodnja hrane ima također ulogu u smanjenju njihovog sadržaja u prehrambenim proizvodima. Pranje vodom dostatno je za pesticide koji su topivi u vodi, kao i za one koji su ograničeni u kretanju unutar namirnice i slabije penetriraju. Međutim, postoji mnogo dokaza koji pokazuju kako kod mnogih vrsta pesticida i usjeva proporcija ostataka koja se može ukloniti pranjem opada s vremenom.

To se objašnjava tendencijom pesticida da migriraju u voštane i dublje slojeve i tako bivaju zaštićeni od utjecaja vode. Pranje slanim otopinama je učinkovitije od vode, npr. pranje natrijevim kloridom (NaCl). 5% i 10% otopinom NaCl-a kroz 15 minuta moguće je ukloniti mnoge pesticide. Postotak smanjenja ostataka pesticida rast će s koncentracijom NaCl-a u otopinama i kreće se do 95%.

Kemijske otopine poput kiselih otopina octene kiseline, limunske kiseline, askorbinske kiseline, H2O2 ili 5% ili 10% otopine vodenog ekstrakta lišća rotkvica te lužnate otopine otopine NaOH, detergenta, sapuna, NaHCO3, ozonirane i klorirane vode, kalijeva permanganata također su vrlo učinkovite.

Guljenjem sirovog voća/povrća se može ukloniti više od 50% ostataka pesticida ukupno prisutnih u prehrambenom proizvodu, tako da vrlo malo ostataka zaostane u jestivim dijelovima.

Termičkom obradom hrane neki pesticidi, s obzirom na topljivost u vodi, mogu migrirati iz sirove namirnice u vodu u kojoj se kuhaju, dok oni koji zaostanu u prehrambenom proizvodu su uglavnom lipofilni. U ekstremnim slučajevima prilikom kuhanja može doći i do degradacije ostataka pesticida i stvaranja produkata koji mogu biti toksičniji od izvornih ostataka. Preporučuje se konzumacija ugrijanog mlijeka i mliječnih proizvoda.

Blanširanje, prokuhavanje, kuhanje, prženje i pečenje voća i povrća dovodi do značajnog smanjenja ostataka pesticida –između 30 i 100% . Postotak ovisi o vrsti voća i povrća i kemijskim karakteristikama pesticida. Najbolji učinak se postiže kod krumpira i jabuka.

Što se tiče mljevenja žita, najviše pesticida je sadržano u vanjskom sloju zrna i stoga se mljevenjem i drugim sličnim tehnikama prerađivanja uklanjaju ostaci u velikoj mjeri. Mekinje su u nekim ispitivanjima imale gotovo 2,5 puta veću količinu pirimifos-metil ostataka, a brašno samljeveno od cjelovitog zrna, gdje nije došlo do odvajanja ljuske i klice, je sadržavalo oko 60% ostataka. Dakle, BIJELO BRAŠNO JE ČISTIJE od pesticida.

Najveći problem današnjih pesticida jest činjenica da su većinom lipofilni. Zbog toga što većina organskih pesticida ima veliki afinitet za ulja i masti, njihovo uklanjanje je iznimno teško pa ćemo ih više naći primjerice u maslacu, siru ili vrhnju, nego u mlijeku i sirutki.

dnevno.hr

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Znate li što se događa s vašim tijelom ako svaki dan jedete jaja? Na neke stvari ipak morate pripaziti…

Naše tijelo proizvodi 11 esencijalnih masnih kiselina koje su neophodne za pravilno funkcioniranje tijela, a …