Subota , srpanj 11. 2020.
Naslovnica / Istaknuto / Njemačka ‘potonula’ 2,2 posto, Italija čak 5,3 posto. Ima li se čemu nadati bh. gospodarstvo?

Njemačka ‘potonula’ 2,2 posto, Italija čak 5,3 posto. Ima li se čemu nadati bh. gospodarstvo?

Velike ekonomske štete uzrokovane pandemijeom koronavirusa zbrajat će se cijelu 2020. godinu a najjače svjetske ekonome na oporavak mogu očekivati tek sljedeće godine.

Naravno, sve će ovisit hoće li biti drugog vala, odnosno hoćemo li imati lijek ili cjepivo. S obzirom da se gotovo cijeli svijet ipak ‘otvorio’ u svibnju najgori pokazatelji se očekuju u prva dva kvartala a od dubine pada ovisit će i oporavak. Za Bosnu i Hercegovini ali i cijeli zapadni Balkan najgori je značajan pad u prvom kvartalu dva najznačajnija vanjskotrgovinska partnera – Njemačke i Italije.

Ono što je dodatno zabrinjavajuće jesu prognoze kako će taj pad će u drugom kvartalu zasigurno biti i veći, što će se odraziti na broj radnih mjesta, uvoza, plaća… Prema tome, veliko je pitanje kada će i naši izvoznici dosegnuti razinu razmjene s ove dvije zemlje, ali i državama regije kakav su imali prije izbijanja pandemije.

Francuska Italija i Španjolska

Ekonomski pad uslijed pandemije posebno je pogodio dvije zemlje u Europi: Francusku i Italiju. Njihov bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za 5,3 posto u prvom tromjesečju u odnosu na prethodno tromjesečje, kako su izvijestili statistički organi Insee i Istat. Nakon Njemačke obje su zemlje među najvećim ekonomijama u eurozoni. Ranije se očekivalo da će Italija doživjeti nešto manji (4,7 posto) pad BDP-a, a Francuska nešto snažniji (5,8 posto). Uz njih izuzetno teško je pogođena i Španjolska čija je ekonomija pala za oko 5,2 posto,

Kada je pak u pitanju Njemačka njihov pad jer značajno manji i iznosi 2,2 posto. Ekonomisti prognoziraju kako će bilanca drugog tromjesečja biti nasilnija jer su mjere za zaustavljanje pandemije korone poduzete upravo u ovom razdoblju. Nadalje, predviđanja su da će zemlje poput Italije i Francuske biti posebno teško pogođene tijekom cijele 2020. pa tako dio analiza pokazuje da će Italija pasti za devet posto u odnosu na  2019. a Francuska 7,5 posto.

Kada su u pitanju zemlje regije koje su dio EU, a vrlo značajan vanjskotrgovinski partner naše zemlje, podaci su zanimljivi. Naime, Hrvatska bilježi rast BDP-a u prvom kvartalu a Slovenija pad. Tako u prvom kvartalu 2020. BDP Slovenije bio je 2,3 posto niži nego u istom razdoblju 2019., jer je ova zemlje bilježila pad inozemne i domaće potražnje. Istovremeno, Hrvatska bilježi rast BDP-a od 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. kvartal zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 2,5 posto. To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014., kada je ekonomija na godišnjoj razini porasla za 0,7 posto. Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obima potrošnje domaćinstava te pada izvoza roba i usluga.

Poražavajuće brojke

I dok je Europska unija u gospodarstva svojih članica već upumpala milijarde i milijarde eura, dok i svaka zemlja sama radi i provodi brojne mjere situacije u BiH je dijametralno suprotna. Dio mjera koji je donijet još uvijek se ne provodi, a mjere koje je sugerirala struka nikada nisu ozbiljno niti razmatrane.

Sve to nas je već dovelo do oštrih padova pa nam je bez posla u dva mjeseca ostalo oko 35 tisuća radnika, ali ‘labavljenjem’ mjera ljudi su se polako počeli vraćati na posao. Uz to, samo za prva četiri mjeseca ove godine izvoz je pao za 482,1 milijuna maraka, a od ovog iznosa samo je pad u travnju iznosio 338,5 milijuna maraka. Sanje sa uvozom je još dramatičnije.

U ovoj godini uvoz je pao za 945 milijuna maraka u odnosu na isti period prošle godine, a samo u travnju je pao za 617 milijuna maraka.  Ono što je zabrinjavajuće jeste da ovaj pad uvoza pokazuje veliki pad potrošnje stanovništva, jer značajan dio naše potrošnje ide prema uvoznim robama.

Nadalje, industrijska proizvodnja u FBiH doživjela je oštar pad od 19,1 posto u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na razini ove godine pad je osam posto. Ono što posebno brine jeste pad prerađivačke industrije od 21,8 posto (travanj ‘20 /travanj ‘19), koja je nositelj gospodarskog sektora u BiH. Treba napomenuti da je proizvodnja namještaja imala pad preko 60 posto.

Nažalost, dok se cijeli svijet okrenuo spašavanju gospodarstva i radnih mjesta našu zemlju ‘tresu’ teške koruptivne afere i nitko se više niti ne obazire na to koliko ćemo pasti, kada će i na koji način početi oporavak. Prevedeno, i ovaj put nas iz dubokog blata može izvući jedino brzi oporavak EU koja bi tada i nas ‘povukla’ naprijed jer očekivati bilo kakvu pomoć od bh. političara je apsurdno.

dnevni.ba

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

“Sva bagra u Skupštini je glasala za (cjepiva)”, ljutito objašnjava dr. Jovana Stojković (VIDEO)

Javila se dr. Jovana Stojković koja, bez dlake na jeziku, objašnjava kako su cjepiva postala …