Ponedjeljak , studeni 11. 2019.
Naslovnica / Najnovije vijesti / Zdravlje / Kako spriječiti razvoj šećerne bolesti?

Kako spriječiti razvoj šećerne bolesti?

Šećerna bolest se pojavljuje iz više razloga, ali jednostavno rečeno to je stanje kada nema dovoljno, ili nema nimalo, inzulina, hormona kojeg luči gušterača. Posljedica je porast šećera u krvi jer ga mi i dalje unosimo hranom, ali on iz krvi otežano ulazi u stanice zbog nedostatka ili nedjelotvornosti inzulina.

Uzroci šećerne bolesti

Bolest se pojavljuje iz više razloga, ali jednostavno rečeno to je stanje kada nema dovoljno, ili nema nimalo, inzulina,hormona kojeg luči gušterača. Vrlo često u ovoj bolesti ili u njenom razvoju, gušterača luči i povećane količine inzulina, ali naše stanice su otporne na njegovo djelovanje, što nazivamo “inzulinskom rezistencijom”. Posljedica svega je porast šećera u krvi jer ga mi i dalje unosimo hranom, ali on iz krvi otežano ulazi u stanice radi nedostatka ili nedjelotvornosti inzulina.

Što se može učiniti da se spriječi epidemija šećerne bolesti?

U bogatim društvima sve deblji postaju siromašniji slojevi zbog dostupnije jeftine i nekvalitetne hrane. Tek početkom ovog stoljeća broj debelih ljudi, je premašio broj ljudi koji gladuju. Iako još milijuni djece umire od gladi, a stotine milijuna ljudi gladuje, više od milijardu ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu, prenosi plivazdravlje.hr.

Osim SAD-a i Indije, sve zemlje u razvoju i slabo razvijene zemlje troše sve više novaca na liječenje metaboličkog sindroma, šećerne bolesti i komplikacija koje se javljaju na krvnim žilama. Broj bolesnih se povećava svakodnevno, brže no što su i najveći pesimisti mogli i zamisliti. U Hrvatskoj više od 50% ljudi umire od bolesti srca i krvnih žila, a one se dovode u direktnu vezu upravo s metaboličkim sindromom i šećernom bolesti. Ovi bolesnici imaju i puno više reumatskih bolesti, bilo da se radi o upalnom ili degenerativnom reumatizmu, a i sve maligne bolesti kod njih su češće nego kod ljudi koji imaju normalnu tjelesnu težinu.

Prema najnovijim istraživanjima oko 60% odraslih žena i 45% ima prekomjernu tjelesnu težinu. Svaki peti odrasli čovjek ima teški oblik debljine s indeksom tjelesne mase preko 30, a u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji teški oblik debljine ima svaki četvrti čovjek. Stalno se povećava broj djece školske dobi koja imaju znatan višak kilograma.

Prosječno dijete u zapadnom svijetu dobiva kroz marketing u jednom satu najmanje 17 poruka koje su opasne za njegovo zdravlje.

Dijete od malih nogu gleda svoje vršnjake na ekranu kako veselo uživaju u grickalicama, slatkišima, gaziranim slatkim sokovima, krumpirićima i sl. Ono prihvaća te poruke kao normalan i uzoran način života i lagano postaje žrtvom tog utjecaja. Reklame nisu namijenjene samo djeci, one mijenjaju i stavove roditelja te imaju utjecaj na ljude u svim životnim dobima. Potrebno je puno znanja da bi se u toj poplavi informacija moglo razlikovati laž i istinu, dobro i loše, štetno i korisno.

Edukacija o prehrani

Naša edukacija o prehrani je nedovoljna na svim stupnjevima, od obitelji, vrtića, preko osnovne škole do fakulteta. Čak ni liječnici ne uče nutricionistiku, nemamo u programima edukaciju nastavnika niti profesora, pa nema programa po kojem bi mogla raditi “teta” u vrtiću i svaki nastavnik i profesor, liječnik ili bilo koji drugi pedagog.

Obično se najzdravijim načinom života smatra onaj kojeg preporučujemo bolesnicima sa šećernom bolešću jer uz zdravu prehranu inzistiramo i na povećanoj fizičkoj aktivnosti. Takvim načinom prehrane sigurno se može spriječiti razvoj metaboličkog sindroma i šećerne bolesti tipa 2. Za tip 1 šećerne bolesti malo možemo učiniti u prevenciji, osim što majkama možemo savjetovati da što duže doje svoju djecu jer ih tako štite i od mnogih bolesti. Zadnje vrijeme se dosta spominje mediteranska prehrana kao posebno zdravi oblik hranjenja. Sve je povezano s tzv. “francuskim paradoksom” jer se pokazalo da Francuzi u odnosu na stanovnike SAD-a, daleko više vremena provode za stolom, jedu više vrsta i više sljedova hrane, a manje su debeli i imaju daleko manje ljudi koji obolijevaju i umiru od bolesti srca i krvnih žila.

Tajna je izgleda u daleko manjoj konzumaciji šećera i slatkiša, većoj konzumaciji voća i povrća, ribe (osobito plave) i druge hrane koja je bogata omega-3-masnim kiselinama, te nadalje u maslinovom ulju i redovitoj konzumaciji manjih količina vina. Tako je mediteranska kuhinja postala jedan od preporučljivih oblika prehrane. Francuzi su tako uspjeli pružiti otpor većini negativnih utjecaja koje sa sobom nosi moderni način života.

Danas je poznato da zdravom prehranom možemo spriječiti mnoge metaboličke poremećaje i bolesti, pa tako i šećernu bolest tipa 2. Čak i kad se bolest i razvije, energična promjena načina života, koja uključuje povećanu fizičku aktivnost i zdrav način prehrane uz značajno smanjenje tjelesne težine, može dovesti do normalizacije metabolizma i prestanka bolesti. Porast tjelesne težine i vračanje starim navikama, obično znači i ponovnu pojavu bolesti.

Osnovni principi zdrave prehrane i zdravog načina života

Važno je poznavati osnovne principe zdrave prehrane i zdravog načina života:

Osnova prehrane trebaju biti cjelokupne (integralne) žitarice. Ponuda kruha je znatno unaprijeđena pa ima puno raznih vrsta, ali pravi integralni kruh od kompletne žitarice, ili kombinacije žitarica rijetko ćete naći u našim pekarnicama. Ako želimo jesti integralni kruh najčešće moramo sami kupiti integralno brašno i peći kruh u svojoj pećnici. Kruh treba jesti samo jednom dnevno, a ne uz svaki obrok i međuobrok. Bijeli kruh i sve vrste kruha koji nisu od integralnog brašna treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, a kad želimo smršaviti mora se potpuno izbaciti iz upotrebe.

Mesa ne treba jesti puno. Poželjno je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane. Samo jedan obrok u danu treba sadržavati meso. Prednost treba dati kada je god moguće ribi, osobito plavoj jer sadrži omega-3-masne kiseline, i peradi te eventualno mesu kunića i divljači. Ne treba izbaciti svinjetinu, govedinu i janjetinu, ali ta mesa ne mogu biti temelj mesne prehrane. Svinjetina je tradicionalno prisutna i iz ekonomskih razloga, jer vlastiti uzgoj i proizvodnja osiguravaju najjeftinije meso. Problem nastaje kada se svakodnevno, danima jede svinjetina, više puta dnevno.

Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična zamjena za meso i masnoće. Mlijeko je jedina kompletna namirnica. Od mliječnih proizvoda preporučljivo je uzimati svježi kravlji sir, razne acidofile (bioaktiv, kefir, jogurt i kiselo mlijeko) jer djeluju pozitivno na crijevnu floru, a mliječni šećer je već prerađen pa ga lakše podnose i osobe s deficitom enzima za razgradnju mliječnog šećera. Punomasni sirevi, vrhnje i neobrano mlijeko su kalorična hrana koju si smijemo samo povremeno dopustiti.

Svaki dan jedite svježe voće i povrće. Voće nemojte jesti kuhano ili konzervirano. Povrće jedite kuhano, ali što više i svježe. Kulinari preporučuju da se voće jede svježe i prije obroka, obično oko pola sata, a nutricionisti i liječnici preporučuju da to bude svakodnevno. Sušeno voće i povrće jedite samo ako je osušeno bez konzervansa odnosno dodatka šećera. Zadnje vrijeme se sve više spominje bademe, orahe i lješnjake. Oni sadrže zdrave masne kiseline a pokazalo se da ljudi koji manje više redovito konzumiraju orahe i bademe imaju manje srčanih i moždanih udara. Krumpir treba jesti što rjeđe i tretirati ga kao hranu, a ne kao prilog. Kad se jede pečen ili pržen uvijek uz dosta salate i drugog povrća, a bez mesa. Kao prilog je prihvatljiv jedino kuhan u ljusci ili kuhan i oguljen uz razna povrća (kupus, kiseli kupus, kelj, poriluk). Rižu i tjesteninu treba u principu jesti integralnu.
Jedite što manje masti i masnoća. Masti životinjskog porijekla samo iznimno jer sadrže nepoželjne zasićene masne kiseline. U svakodnevnoj prehrani treba se osloniti na biljna ulja bez kolesterola maslinovo ulje. Radi raznolikosti prehrane prihvatljiva su i druga biljna ulja kao bučino ulje, ulje od soje, sezamovo ulje itd.

Kolače, bombone, druge slatkiše i industrijske sokove jedite i pijte umjereno. Iznimka je crna čokolada koja sadrži više od 70% kakaa što povoljno djeluje na zdravlje i popravlja raspoloženje. Med se također može preporučiti, ali vodeći strogo računa da je dozvoljen samo ljudima koji nemaju šećernu bolest. Njegovi mnogobrojni sastojci mogu biti i ljekoviti, ako se uzima često u malim količinama. Štetno na naš organizam djeluje najviše ono što godinama uporno i svakodnevno ponavljate kao krivu naviku, što osobito vrijedi za svakodnevnu konzumaciju slatkiša i slatkih sokova.

Od pića je preporučljiva izvorska voda, voda iz vodovoda, sokovi od svježeg voća i povrća koje sami cijedite, čajevi s malo meda bez šećera, kava bez šećera. Vino je alkoholno piće koje se može smatrati zdravim, ali naravno u ograničenim količinama. Preporučljiva je količina do pola litre dnevno. Stručnjaci se još uvijek ne slažu u tome vrijedi li to jednako za muškarca i ženu. Dakle, ako se pije alkohol prednost treba dati vinu. Očito taj “sok od grožđa” sadrži u sebi, osim alkohola koji je nastao iz fruktoze i stotine drugih sastojaka i antioksidanta (flavonoida kao u svježem voću i povrću) koji su korisni i imaju povoljne efekte na naše zdravlje. Crno vino sadrži više antioksidanta nego bijelo. Treba računati i s dodatnim kalorijama jer alkohol se brže od glukoze troši u energetske svrhe, pa tako štedi drugu energiju, što znači da ćete imati koji kilogram više ako redovito pijete nego ako uopće ne pijete. Pivo također nije nezdravo piće, ali ne preporučuje se redovita konzumacija. Liječnici u principu rijetko preporučuju konzumaciju alkoholnih pića jer su svjesni veličine problema koji u društvu nastaje uslijed alkoholizma. Kako je u pristupu bolesniku daleko češće borba protiv prevelike konzumacije alkohola, borba protiv alkohola kao jednog od najčešćih uzroka ovisnosti, koja je mnogim ljudima potpuno uništila zdravlje, službena medicina nerado preporučuje alkoholna pića.

Fizička aktivnost mora biti sastavni dio životnog stila. Opće je poznata ljudska sklonost prevelikom ljenčarenju, pa je moramo izbjegavati. Kad god možete, radite nešto korisno: uređivati vrt, kopati, kositi, nositi drva ili ribati pod ili bilo koji drugi fizički posao. Korisna je i jednosatna šetnja nešto bržeg koraka ili bilo koji drugi prikladan sport.

Jedite polako. Barem uz jedan obrok u danu ne žurite. Uživajte u društvu svojih najbližih ili prijatelja da obrok dobije svoj psihološki, estetski i društveni zna čaj.

Pušenje je dokazano štetno za zdravlje. Nikotin izrazito štetno djeluje na krvne žile i doprinosi razvoju ateroskleroze, pogotovo kod onih pušača koji imaju druge faktore rizika (prekomjernu težinu, povišene masnoće u krvi, visoki tlak ili šećernu bolest). Kako je nikotin i genetski otrov i maligne bolesti su znatno češće kod pušača, a rak pluća je i dvadesetak puta češći.

Izvor: narod.hr/Pliva

glasbrotnja.net

About glasbrotnja.net

Pročitajte i ovo

Ovih pet napitaka uništava kilograme bolje nego teretana! Gotovo su besplatni!

Već sigurno dobro znate da je hit među napitcima, koji ‘ubijaju’ suvišne kilograme sassy voda, …